
Četiri dana hrvatske književne riječi u Gradišću – od pjesničkih grobova do školskih učionica, od povijesnoga pamćenja do budućnosti hrvatskoga jezika
Osamnaesti Međunarodni književni susreti Koljnof, održani od 13. do 16. studenoga 2026. godine, završeni su u ponedjeljak u Sambotelu, u Hrvatskoj školi „Mate Meršić Miloradić“, simbolično ondje gdje se hrvatska riječ prenosi novim naraštajima. Ova međunarodna književna manifestacija, koja već osamnaest godina povezuje hrvatske pisce iz matične domovine, Bosne i Hercegovine, Mađarske i Austrije, tako je doživjela svoju punoljetnost, potvrđujući trajnost književnih, prijateljskih i kulturnih veza koje nadilaze državne granice.
Četverodnevni program protekao je u znaku pjesničkih čitanja, književnih razgovora, predstavljanja knjiga, filmskih projekcija, povijesnih prisjećanja, obilazaka grobova znamenitih gradišćanskohrvatskih književnika te susreta s učenicima hrvatskih škola. Ovogodišnji Susreti, održani pod krovnom temom „Mijenja se i srce i um svijeta“, bili su posvećeni književnosti pred izazovima suvremenoga doba, ali i položaju hrvatskoga jezika i kulture u srednjoeuropskom prostoru.
Među sudionicima iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine bili su istaknuti članovi Društva hrvatskih književnika (DHK) i Društva hrvatskih književnika Herceg Bosne (DHK HB). Iz Hrvatske su sudjelovali književnik Tomislav Marijan Bilosnić, dugogodišnji voditelj Međunarodnih književnih susreta Koljnof i predsjednik Zadarskoga ogranka DHK, pjesnik Siniša Matasović, predsjednik Sisačkoga ogranka DHK, književnik Davor Grgurić, predsjednik Riječkoga ogranka DHK, te književnica Biserka Goleš Glasnović iz Zagreba. Iz Bosne i Hercegovine sudjelovali su književnici Joso Živković i Anto Marinčić, članovi DHK Herceg Bosne. Među sudionicima bio je i Nikola Marinović iz Poličnika, voditelj klape Koporan, čijim je sudjelovanjem dodatno istaknuta povezanost književne riječi i hrvatske glazbene baštine.
Sudjelovanje predstavnika triju ogranaka Društva hrvatskih književnika, zajedno s književnicima iz Bosne i Hercegovine i gradišćanskim hrvatskim autorima, dalo je ovogodišnjim Susretima posebno značenje. Potvrđena je potreba za neposrednom suradnjom hrvatskih književnih sredina, razmjenom knjiga i zajedničkim programima, osobito onima koji pridonose očuvanju hrvatskoga jezika izvan matične domovine.
Posebno dojmljiv dio programa bilo je odavanje počasti preminulim hrvatskim književnicima i kulturnim djelatnicima Gradišća. Na grobovima pjesnikinje Timee Horvat te pjesnika Lajoša Škrapića, Mate Meršića Miloradića, Mate Šinkovića i Mirka Berlakovića hrvatski su književnici čitali pjesme, pretvarajući groblja u mjesta susreta književne prošlosti i sadašnjosti. Ti su trenuci podsjetili kako pjesnička riječ nadživljuje autora i ostaje trajnim dijelom duhovnoga nasljeđa zajednice.
Osobito srdačan bio je susret u Nardi, gdje je književnike u tamošnjem Domu kulture primila načelnica općine Kristina Glavanić, zajedno s pjesnikom i znanstvenikom dr. sc. Šandorom Horvatom. Razgovaralo se o životu hrvatske zajednice, njezinu kulturnom djelovanju i važnosti održavanja neposrednih veza s hrvatskim književnicima.
U Koljnofu, središnjem mjestu manifestacije, održani su književni nastupi i razgovori o suvremenoj književnosti, povijesnom iskustvu gradišćanskih Hrvata te promjenama koje oblikuju današnji svijet. Posebnu toplinu programu dalo je sudjelovanje književnika na Danima masline u Levandi, gdje su se pjesništvo, glazba i prijateljsko druženje povezali sa simbolikom masline kao znaka mira, postojanosti i zajedništva. U programu je nastupio i vokalni sastav Nijanse.
Ovogodišnji Susreti obuhvatili su i opsežno književno putovanje hrvatskim mjestima zapadne Mađarske i austrijskoga Gradišća. Književnici su posjetili Petrovo Selo, Nardu, Sambotel, Koljnof, Šopron, Harku, Veliki Borinštof, Haračun, Novi Cenk, Nimški Križ, DolnjuPulju, Frankanavu, Hrvatski Gerištof, Filež i Mučindorf. Obilasci crkava, groblja, kulturnih ustanova i povijesnih znamenitosti bili su prigoda za upoznavanje prostora u kojemu Hrvati već gotovo pet stoljeća čuvaju svoj jezik, običaje i kulturnu prepoznatljivost.
Važan doprinos programu dali su gradišćanski književnici, znanstvenici, svećenici i kulturni djelatnici, među kojima dr. Franjo Pajrić, dr. sc. Robert Hajszan Panonski, dr. sc. Šandor Horvat, Jurica Čenar, Dorothea Zeichmann Lipković, don Ante Kolić i Ingrid Klemenčić. Njihovo sudjelovanje pokazalo je raznovrsnost suvremenoga hrvatskog kulturnog života u Gradišću, u kojemu se književnost, povijesna istraživanja, izdavaštvo, jezikoslovlje i kulturni rad međusobno nadopunjuju.
Posebnu pozornost privukle su projekcije dvaju filmova Srđana Nogića, Koljnof – kao promemoria i Franjo Pajrić. Potonji je prikazan u povodu šezdesetoga rođendana dr. Franje Pajrića, jednoga od domaćina i dugogodišnjih sudionika Susreta. Filmski zapisi obogatili su program svjedočanstvima o ljudima, povijesti i kulturnom životu gradišćanskih Hrvata, dok je obilježavanje Pajrićeva jubileja proteklo u prijateljskom ozračju.
Razgovori tijekom Susreta obuhvatili su i važne povijesne obljetnice, među njima petstotu obljetnicu Mohačke bitke i sedamdesetu obljetnicu Mađarske revolucije 1956. godine. Književnici su posjetili dom Ferenca, odnosno Franje Taschnera, poznatoga kao Feribači, umjetnika koji se bavi rezbarenjem drva, slikanjem i crtanjem. O iskustvima Mađarske revolucije govorio im je sam Taschner, kao i Franjo Pajrić stariji. Povijesna svjedočanstva bila su povod za razgovore o sudbinama srednjoeuropskih naroda, migracijama, promjenama granica i očuvanju nacionalnoga identiteta.
U okviru središnje teme Susreta govorilo se i o suvremenim društvenim promjenama, odnosu čovjeka i tehnologije, sve izraženijoj otuđenosti, klimatskim izazovima i budućnosti književnosti u svijetu ubrzanih komunikacija. Istaknuta je važnost književnosti kao prostora slobodnoga mišljenja, moralne odgovornosti i očuvanja čovjekove duhovne osjetljivosti.
Završni dan manifestacije bio je posvećen mladima. Hrvatski književnici susreli su se s učenicima dvojezične Osnovne škole „Mihovil Naković“ u Koljnofu, a potom i s učenicima Hrvatske škole „Mate Meršić Miloradić“ u Sambotelu. Čitali su svoje pjesme, razgovarali s učenicima o književnosti i stvaralaštvu, dok su učenici gostima predstavili vlastite radove. Školskim knjižnicama darovane su knjige, kao trajan znak povezanosti književnika s hrvatskim obrazovnim ustanovama u Gradišću.
Završetak Susreta upravo među učenicima imao je snažnu simboliku. Ondje gdje djeca uče hrvatski jezik i upoznaju književnost svojih predaka nastavlja se višestoljetna povijest hrvatske zajednice u Gradišću. Susret sa suvremenim hrvatskim piscima mladima je ujedno pokazao da njihov materinski jezik nije samo naslijeđe prošlosti nego i živi jezik današnjega umjetničkog stvaralaštva.
Osamnaesti Međunarodni književni susreti Koljnof potvrdili su svoje mjesto među značajnim oblicima kulturnoga povezivanja hrvatskih književnika iz različitih država. Tijekom osamnaest godina izrasli su u svojevrsnu pokretnu književnu pozornicu koja povezuje gradove, sela, škole, kulturne domove, crkve i mjesta povijesnoga pamćenja. Njihova je posebnost u tome što književnost izvode iz zatvorenih dvorana i približavaju je ljudima, ondje gdje hrvatska riječ svakodnevno živi.
Punoljetnost koljnofskih Susreta stoga nije samo obljetnica jedne manifestacije nego i potvrda da hrvatska književnost, bez obzira na državne granice, pripada jedinstvenom jezičnom, kulturnom i duhovnom prostoru.
Tekst i fotografije: https://www.facebook.com/photo?fbid=2257782131832385&set=pcb.2257786631831935





