Na temelju odluke Upravnoga odbora Društva hrvatskih književnika Herceg Bosne o utemeljenju književne Nagrade za kratku priču „Petar Miloš“, broj: 83-31/22, od 20. svibnja 2022., nakon provedene natječajne procedure, Upravni odbor DHK HB je na svojoj sjednici 18. kolovoza 2026. godine, a na temelju prijedloga Prosudbenoga povjerenstva za dodjelu književne Nagrade za kratku priču „Petar Miloš“, usvojio
ODLUKU
o dobitnicima Književne nagrade za kratku priču „Petar Miloš“
I.
Prvu nagradu dobiva Dijana Šimunović-Sabljak za priču naslova „Posljednje putovanje Ćirom“
Drugu nagradu dobiva Igor Sekulić za priču naslova „Sveznadar“
Treću nagradu dobiva Damir Jurinčić za priču naslova „Vjeverice“.
II.
Nagrade će se dodijeliti u Tomislavgradu 29. listopada 2026., na 5. Danima Petra Miloša.
III.
Društvo hrvatskih književnika Herceg Bosne raspisalo je natječaj za književnu Nagradu za kratku priču „Petar Miloš“. Na natječaj je pristiglo šezdeset i jedna priča od isto toliko autora.
Upravni odbor DHK HB imenovao je Prosudbeno povjerenstva u sastavu: Ivan Sivrić, predsjednik povjerenstva, Mirko Ćurić, član povjerenstva, i Željko Kocaj, član povjerenstva.
Nakon višestranoga sagledavanja Povjerenstvo je predložilo, a Upravni odbor DHK HB prihvatio prijedlog te je odlučeno da Nagradu za kratku priču „Petar Miloš“ zavređuju autori/ce priča navedenih u točki I. ove Odluke.
Povjerenstvo je najprije sačinilo širi izbor u koji su ušle kratke priče (abecednim redom):
„Engleski dragovoljac“, autora Željka Gorete
„Jesenja sonata“, autora Borivoja Simića
„Ljubavna pisma“, autorice Viktorije Majačić
„Mora moriti mora“, autorice Ane Bilić
„Paralelni svijet“, autorice Debore Jurman
„Posljednje putovanje Ćirom“, autorice Dijane Šimunović-Sabljak
„Struja je samo za svitlo“, autora Jasenka Laste
„Svetac svega svijeta“, autora Petra Vulića
„Sveznadar“, autora Igora Sekulića
„Vjeverice“, autora Damira Jurinčića.
Nakon više kontakata i dogovora Povjerenstvo je odlučilo Upravnomu odboru predložiti tri navedene priče za nagradu.
Izvješće Prosudbenoga povjerenstva je temelj za odluku o dodjeli Nagrade za kratku priču „Petar Miloš“ te su prijedlog i obrazloženje sastavni dio ove Odluke.
Obrazloženje za nagrađene priče
„Posljednje putovanje Ćirom“, autorice Dijane Šimunović Sabljak
Kratka priča „Posljednje putovanje Ćirom“ pokazuje se kao iznimna snažna, emotivna i stilski zrela priča, koja sadrži duboku atmosferičnost i osebujan image Hercegovine. Već mnogo puta opisivana prolaznosti života, bolest, suočavanje s krajem, ovdje je obrađena sa snažnim osjećajem za detalj, s nijansiranim pjedinostima i vrlo odmjereno, bez patetike.
Ključni element priče, motiv vlaka Ćire, postavljen je originalno. Priča započinje nenametljivo scenom koja čitatelja osvaja i izravno uvodi u radnju, da bi se kasnije shvatilo kako je taj trzaj vlaka zapravo simbolika nadolazeće smrti koja naznačuje starčevu tijelu o onom što slijedi.
Jezik u priči je bogat, lirski intoniran i ritmičan što pojačava slikovitost, simboliku i autentičnost, a istodobno održava smirenost i prisnost kazivanja.
„Sveznadar“, autora Igora Sekulića
Priča „Sveznadar“ aktualna je i duhovita satira o čovjeku u našem, modernom dobu, o tehnološkoj ovisnosti i pokušaju kvantificiranja ljudskih emocija i predviđanju ljudskih postupaka i ishoda tih postupaka od umjetne inteligencije.
„Sveznadar” je tematski aktualna, izbalansirana i duhovita priča koja nam mami osmijeh s blagim upozorenjem na opasnosti pretjerane vjere u tehnologiju i brza rješenja koja nam nudi. Priča ima otvoreni kraj iako je jasno kako se glavni junak ne će odreći uporabe umjetne inteligencije, koja je ušla u sve naše živote. Možda to nitko od nas više i ne može? I tko zna, jesu li baš osmijeh i ironija pravi odgovor na ono što nam se, na ovaj način, svakodnevno oduzima.
„Vjeverice“, autora Damira Jurinčića
Priča na duhovit način govori o aktualnoj temi megalomanije jednoga građevinskoga poduzetnika u uvjetima nedostatka radnika. Vješto ispričana priča puna duhovitih nesporazuma i obrata.
Priča na duhovit način govori o jednoj poduzetničkoj ideji kojoj se ispriječilo sve što se moglo ispriječiti da se ne realizira, ponajviše ono što bi se najmanje očekivalo.
Ono što priču „Vjeverice“ čini duhovitom upravo su nesporazumi i cijela zbrka koja zbog tih nesporazuma nastaje. Priča teče prirodno uz obrate i zbrku koja mora djelovati porazno i na samog poduzetnika ne ostavljajući mu puno nade da će realizirati projekt posvećen uspomeni na oca, nekadašnjeg gastarbeitera, od kojeg je i naslijedio poduzeće i da se pita kako je otac uspijevao ono što njemu ne ide.