Njemačka je književnost dala nekoliko klasika svjetskog aforizma, od utemeljitelja nacionalne aforistike Georga Christopha Lichtenberga (1742. – 1799.), preko filozofa Arthura Shopenhauera (1788. – 1860.) i Friedricha Nietzcshea (1844. – 1900.) do suvremenika. I u Austriji su brojni značajni pisci pisali aforizme na njemačkom jeziku, a njihove su knjige objavljene i u nas. To su dva vršnjaka – Karl Kraus (1874. – 1936.) s knjigama “Izreke i protuslovlja” (objavljena 2001.) i “Pro domo et mundo” (2006.) u prijevodu Seada Muhamedagića, te Hugo von Hofmannsthal (1874. – 1929) sa zbirkom “Knjiga prijateljâ” (2021.) u prijevodu Ines Meštrović, zatim Franz Kafka (1883. – 1924.) s knjigom “Crne misli” (2009.) u prijevodu Zlatka Crnkovića, a tu je i nobelovac Elias Canetti (1905. – 1994.) sa zbirkom “Srce koje kuca na daljinu” (1982.) u prijevodu Andrije Grosbergera.
Od suvremenih njemačkih aforista prvi je hrvatskom čitateljstvu predstavljen slavist Wolfgang Eschker (1941.) čiju knjigu “Otrov i protuotrov” (1985.) prevodi Savica Toma.
Nedavno je u našem izdanju DHK HB u Mostaru objavljena i knjiga također njegova vršnjaka Wilfrieda Schindlera (1941.), koji je objavio osam zbirki aforizama, a proslavio se knjigama o epigramima rimskog pisca Marcijala. U knjizi “U vrtu riječi” (2026.) u prijevodu Mare Cice Šakotić, u devet ciklusa je tiskano oko 550 aforizama, a u završnom je poglavlju 56 misli o aforizmu, toj najkraćoj i najtežoj satiričnoj književnoj vrsti. Evo tri njegova aforizma o ženama:
Nakon što sam se oženio ženom svojih snova, ona me proganja čak i u snovima.
*
Kad me žena uvrijedi, ne razgovara sa mnom dok joj se ne ispričam.
*
U braku se naučiš biti nesretan na zabavni način.
I hrvatski aforisti su prevođeni na njemački jezik, knjiga “Pogledi na život i svijet” Ante Dukića (1867. – 1952.) tiskana je u Zagrebu 1942. godine. Na portalu dapha.de nedavno je Jürgen Vilbert preveo izbor aforizama Mladena Vukovića i Dražena Jergovića. Most između hrvatske i njemačke aforistike valjalo bi nastaviti graditi na radost čitatelja.
Mladen Vuković