“Krik s križa” – nova knjiga Zdravka Nikića

Zbirka duhovne poezije pod naslovom „Krik s križa“ nova je, devete po redu, knjiga književnika Zdravka Nikića. Nakladnici su Ogranak Matice hrvatske u Čitluku, Ogranak Matice hrvatske u Grudama i Ogranak Matice hrvatske u Pločama. Knjigu je uredio prof. Andrija Stojić, a ilustracijama obogatila mr. sc. Jelena Nikić. Knjiga se sastoji od četiri poglavlja : Krik s križa, Domovino, Bog neka te čuva, Utihnuše anđeoski glasi i proznih zapisa Promišljanja i putokazi. Recenzije su napisali poznati mostarski franjevac fra Ante Marić i prof. Ivan Baković, predsjednik Društva hrvatskih književnika Herceg-Bosne.
U svojoj recenziji fra Ante Marić je napisao: „Pjesnik je na Kalvariji pod Njegovim križem. S Njegovom je Majkom. Pušta da Isusov krik s križa prođe njegovom dušom, njegovim tijelom, životom. U svim je pjesmama odjek toga Kristova krika s križa, s Kalvarije. On se miješa s krikovima svih onih koji na zemlji pate. Koje pribijaju na njihove križeve, na njihovim Kalvarijama. U toj Isusovoj patnji vidi Pjesnik i patnju svoga vlastitog, hrvatskog naroda. U mnogim potvorama i zlobnim klevetama na njegov narod hrvatski, vidi pjesnik svu kob montiranih procesa pred Herodima i Pilatima u ovoj krvavoj i teškoj ljudskoj povijesti. Od onog namještenog postupka Isusu pred litostratosom, do zadnjeg koji se i u ovom trenutku događa na kugli zemaljskoj. Pjesnik se usrdno moli svom Kristu. Želi Njegovu potporu na svom križnom putu, i na križnom putu svakog pravednika. Želi nakon paćeničkog krika i smrti sa svojim Kristom slaviti pobjedu Uskrsa: ojačaj nam vjeru / grijehe oprosti / onima koji Te ljube / neka ostanu / u Tvojoj milosti / i kada im zli ljudi sude // i dođi k nama / uskrsli Kriste / raširi za sve ljude / svoje svete ruke / i svima opet kaži // Uskrs dolazi samo / poslije teške / i pregorke muke (Krik s križa).”
Prof. Ivan Baković dao je poveznicu pjesnika Nikića s nekim hrvatskim pjesnicima (Nikolom Šopom i A.B. Šimićem): „Za razliku od Nikole Šopa, koji je Isusa očovječio približavajući ga običnim malim ljudima, zbog čega je trpio i određene prigovore, poezija Zdravka Nikića ispovjedni je i kajalački odnos između čovjeka grješnika i njegova milosrdnoga Boga, kao u stihovima: poput razbojnika vapim / oprosti // na križ me primi / kralju svjetla vječnoga (On i ja); ili: oprosti za grijehe / i propuste moje / skrušen Te grješnik / klečeći na koljenima / moli (Getsemanska ura). Ali i pouzdanje u Božju dobrotu: ako za grijeh / sumnje uzmeš moje / i nemir što dušu mi mori / ako mi stope pogrješne mjeriš / Ti koji me stvori / kako ću stati pred lice Tvoje (Ako). Zanimljivo je kako mnogi koji tragaju dođu do iste ili slične spoznaje, a onda to iskažu na različit način s istom porukom. Ne traži Boga mišlju; u praznini / u kojoj se miso, tamna sjenka, gubi / Uza te Bog je, uvijek u blizini / U stvarima oko tebe, u zvuku i muku, stihovi su iz poznate pjesme „Nađeni Bog“ Antuna Branka Šimića. Sličnu misao izriče i Nikić u pjesmi „Molitva izgubljenoga sina“: Bože / ja grješan / rob ovoga života / tražim Te svuda / a Ti si tu / pred očima mojim / pa ipak ne znam / kako pred tobom / stalno jesam / i izgubljen stojim. Ali unatoč slaboj vjeri, kako autor reče u „Proslovu“, spas je ipak u Njemu: A ako posrnen kada / na ovomu zemaljskon putu, / ne išten ko spas / Tvoju svemoćnu ruku, / nego da smognen snage / i puzajuć stignen do kraja (Molitva umornoga sina). Ali unatoč slaboj vjeri, kako autor reče u „Proslovu“, spas je ipak u Njemu: A ako posrnen kada / na ovomu zemaljskon putu, / ne išten ko spas / Tvoju svemoćnu ruku, / nego da smognen snage / i puzajuć stignen do kraja (Molitva umornoga sina)“, napisao prof. Baković.
Knjigu je tiskao FRAM ZIRAL Mostar, a financijski potpomogle općine Čitluk i Grude.
Zdravko Nikić rođen je u Ružićima, općina Grude, a umiorovljeničke dane provodi u Čitluku. Do sada je izdao sljedeće knjige „Vrisak kamena“ (pjesme), Zagreb, 1994.; „Strah i glad“ (roman), Split – Mostar, 1996.; „Hrvatska Golgota“ (pjesme), Split – Mostar, 1998.; „Korak izvan kruga“ (roman-kronika) Mostar, 2000.; „Radiestezija zrnce Božjeg dara“ (knjiga iz radiestezije), Čitluk, 2004.; „Sime života vičnoga – zapisi Stipana Trnovca“ (roman), 2012.; „Zavičajna rapsodija“ (pjesme), Čitluk – Grude, 2016.; „Oružje moje duše“ (pjesame), Čitluk, 2022. U rukopisu ima roman Sjeme Sotoninih sinova i sluga – zapisi Stipana Trnovca Matinoga. U svakome njegovu djelu zastupljena je ikavica njegova rodnoga kraja. Član je Društva hrvatskih književnika Herceg-Bosne Mostar.
Sva prava pridržana © 2003 - 2021 DRUŠTVO HRVATSKIH KNJIŽEVNIKA HERCEG BOSNE | WEB SITE by IT Sektor AOX Company | Visit www.aox.company