Svečanom akademijom i Sveknjiževnom večeri, u petak 24. studenoga 2023., obilježena je trideseta obljetnica od utemeljenja Društva hrvatskih književnika Herceg Bosne.
Na početku svečane akademije predsjednik DHK HB prof. Ivan Baković u svom je izlaganju ukratko prikazao razvojni put Društva i njegov aktualni trenutak. O tom kako je izgledalo usred ratnih zbivanja osnivati književno društvo govorio je Vlatko Majić, jedan od utemeljitelja DHK HB. Pozdravne govore i potporu radu DHK HB izrekli su Lidija Bradara, predsjednica Federacije BiH, Josip Mravak, izaslanik Marinka Čavare, predsjedatelja Zastupničkoga doma Parlamentarne skupštine BiH i Marko Tokić, izaslanik Zorana Tomića, rektora Sveučilišta u Mostaru, a voditeljica programa, Julija Gubeljić, pročitala je neke od čestitaka koje su pristigle, između ostalih predsjednika HAZU BiH akademika Mladena Bevande, državnoga tajnika Središnjega državnoga ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske g. Zvonke Milasa, dopredsjednika Društva hrvatskih književnika iz Zagreba dr. sc. Mirka Ćurića i mnogih drugih. U nastavku programa predsjednik Društva je uručio zahvalnice pojedincima i institucijama koji su kroz proteklih trideset godina podupirali rad DHK HB. Svečanu akademiju glazbenim prinosom uveličali su učenici Glazbene škole Ivana pl. Zajca Mostar Klara Glibić, Filip Milošević, Petra Milinković i Maria Brekalo, koje su za nastup pripremile njihove profesorice Ksenija Rakonić-Bendžo i Vilma Tarčuki.
U drugom dijelu programa nazvanu „Spomenimo se prijatelja“ prisjetili smo se članova DHK HB preminulih od prošlogodišnjih Humskih dana poezije: Marka Boškovića, Fabijana Lovrića, Ivana Kordića, Žarka Marijanovića, Mile Vlašić-Gvozdić, Vere Primorac, Mirka Marjanovića, Slavka Vranjkovića i s. Anke Petričević, također i Stipe Golca, kojemu je peta obljetnica smrti, Luje Medvidovića i Nikole Martića, kojima je deseta obljetnica smrti te članova DHK HB kojima je dvadeseta obljetnica smrti Ivana Alilovića, Ljudevita Rupčića, Marka Martinovića, Stanislave Čarapina i Nenada Valantina Borozana.
U trećem dijelu programa, tj. na Sveknjiževnoj večeri kao završnici ovogodišnjih dvadeset i četvrtih Humskih dana poezije svoje stihove kazivali su: Marina Alerić-Bebić, Hrvoje Barbir Barba, s. Bernardina Crnogorac, Marela Jerkić-Jakovljević, Zoran Jurišić, Blanka Kraljević, Ante Kraljević, Miljenka Koštro, Stanko Krnjić, Radica Leko, Zdravka Mila Marijanović, Srećko Marijanović, Bruno Majić, Ante Matić, Zvonimir Mikulić, Josip Milić, Dušan Musa, Pero Pavlović, Ivo Raguž, Ivan Sivrić, Miljenko Stojić, Mara Cica Šakotić i Mijo Tokić.
U nastavku donosimo govor predsjednika DHK HB na svečanoj akademiji:
Prošlo je trideset godina od utemeljenja Društva hrvatskih književnika Herceg Bosne. Lijep je to jubilej i zaslužuje da ga se obilježi i proslavi ovom skromnom svečanošću.
Prisjetit ćemo se početaka, vidjeti kako smo se razvijali i reći pokoju riječ o tom gdje smo danas.
U svom izvješću o radu od osnivačke skupštine Društva hrvatskih književnika Herceg Bosne u Neumu do prve redovite Skupštine 23. svibnja 1996. tadašnji predsjednik Društva akademik Veselko Koroman veli sljedeće: „Ideja da se utemelji Društvo hrvatskih književnika Herceg Bosne kristalizirala se tijekom Domovinskoga rata, pa je tada i došlo do njezina ostvarenja. Prvi sastanak Inicijativnoga odbora održan je u Radišićima, 15. kolovoza 1993. Krešimir Šego i pisac ovih redaka utvrdili su na njemu, još jednom, neodgodivu potrebu za utemeljenjem Društva i njegova opća načela. (…) Osnivačka skupština održana je 20. studenoga 1993. u Neumu. (…) Na prvoj sjednici Upravnoga odbora, 14. prosinca 1993., poimenično je navedeno devetnaest tadanjih članova Društva, odnosno trideset s onima što su na ovaj ili onaj način potvrdili da će mu pristupiti.“
Pa navedimo imena tih trideset naših začinjavaca koji su 20. studenoga 1993. u Neumu utemeljili Društvo hrvatskoh književnika Herceg Bosne, onim redom kako su se potpisali pod osnivački akt: Mile Maslać, Andrija Vučemil, Stjepan Čuić, Antun Lučić, Zdravko Kordić, Ane Matić, Nikola Martić, Ivan Alilović, Stanislav Bašić, Šimun Musa, Mladen Kvesić, Veselko Koroman, Krešimir Šego, Jozo Mašić, Marko Matić, Vlatko Majić, Miro Petrović, Vladimir Pavlović, Anđelko Vuletić, Miroslav Palameta, Ilija Drmić, Marica Bukvić, Lucija Ramljak, Inga Pehar, Ilija Pehar, Krešo Čilić, Anđelko Mijatović, Tihomir Nakić, Ivan Ićan Ramljak, Pero Mioč.
Okolnosti su bile izvanredne zbog rata, za ilustraciju recimo da je predstavljanje prvoga broja Osvita u Mostaru 1995. bilo onemogućeno nekoliko minuta prije početka zbog iznenadnoga granatiranja. No bez obzira na to, prionulo se poslu. Već 1995. počinje se s objavom Osvita, časopisa za književnost, kulturu i društvene teme, a nedugo iza toga i s nakladničkom djelatnošću. Uz to, Društvo je dugo bilo beskućnik, tj. nije imalo svoje prostorije što je dodatno otežavalo rad.
No kakve god su bile prilike, a najčešće su bile nesklone, članovi Društva nisu se prepuštali malodušju nego su nadahnućem bez zadrške krčili put stvaranju te je Društvo hrvatskih književnika Herceg Bosne opstalo i razvijalo se, tako da danas možemo govoriti o plodovima tridesetogodišnjega djelovanja.
Pa recimo koju riječ i o tom:
Članstvo DHK HB: 1993. na Osnivačkoj skupštini u Neumu je bilo devetnaest članova, 1996. četrdeset i jedan član, 2008. stotinu i sedam, 2021. stotinu i šezdeset članova, a trenutno je u Društvu stotinu pedeset i sedam članova koji žive i stvaraju u Bosni i Hercegovbini, Republici Hrvatskoj, diljem Europe, Sjedinjenih Američkih Država i Kanade. Kad tomu pribrojimo preminule članove, njih šezdeset i osam, od osnutka do danas u Društvo je učlanjeno dvije stotine dvadeset i pet književnika.
Naklada DHK HB: Osobito plodnu aktivnost Društvo je pokazalo u nakladništvu. Od prve objavljene knjige, Vlade Vladića Usud estetičkog suda iz 1998., u nakladi Društva objavili smo stotinu osamdeset i pet knjižnih naslova u različitim žanrovima. Ove godine smo objavili šest knjiga, od kojih posebno ističemo reprint knjige Antuna Gustava Matoša Iverje. Iverje je prva Matoševa knjiga i, malo je znano, tiskana je u Mostaru. Objavili smo je u sunakladništvu s Društvom hrvatskih književnika iz Zagreba i Zavodom za kulturu vojvođanskih Hrvata iz Subotice, a u povodu sto pedeset godina od rođenja Antuna Gustava Matoša. Naslovnice naših izdanja možete vidjeti na projekciji. Spomenimo i to da je u tijeku izradba Leksikona članova DHK HB, koji će sadržavati osnovne bio-bibliografske podatke o svim članovima DHK HB, živima i preminulima. Plan je bio da Leksikon bude tiskan do ove svečane akademije, malo kasni, ali će uskoro biti gotov.
Časopis Osvit: Osvit, časopis za književnost, kulturu i društvene teme, objavljujemo već dvadeset i devetu godinu, od 1995., proljetos je objavljen dvobroj 113/114, a u pripremi je dvobroj 115/116. Časopis je referiran u CEEOL-u, međunarodnoj bazi podataka za središnju i istočnu Europu, i u EBSCO-u, u Sjedinjenim Američkim Državama, tako da su članci objavljeni u Osvitu dostupni čitateljima u čitavu svijetu preko ove dvije značajne međunarodne baze.
Književne nagrade: Od samih početaka djelovanja DHK HB započelo je s dodjelom književnih nagrada. Godišnja književna nagrada Antun Branko Šimić za najbolju objavljenu knjigu u protekloj godini ustanovljena je 1998. Radi se o jednoj od prestižnijih književnih nagrada na hrvatskom govornom području. Popis dobitnika Nagrade može se vidjeti na našoj internetskoj stranici. Nagrada za kratku priču Petar Miloš dodjeljuje se od 2022. u Tomislavgradu.
U tijeku su dogovori s poglavarstvom Općine Ravno o utemeljenju još dviju književnih nagrada koje planiramo nazvati po dvojici istaknutih hrvatskih književnika rođenih na području općine Ravno – Anđelku Vuletiću i Stojanu Vučićeviću. Obostrana volja i želja postoje i nadamo se već dogodine imati i te nagrade.
Književne manifestacije DHK HB: Uz nakladu, časopis Osvit i književne nagrade, književne manifestacije i književne tribine su okosnica našega djelovanja te zaslužuju da se o njima kaže koja dodatna riječ, neke organiziramo samostalno, neke u suradnji s drugim udrugama i institucijama: Humski dani poezije su naša središnja manifestacija koju organiziramo već 24. godine; Ikavski skup smo ove godine organizirali 17. put (u sklopu Humskih dana poezije upriličujemo i posjet nekoj od škola, skoro da nema škole u BiH u kojoj se nastava odvija na hrvatskom jeziku u kojoj naši članovi nisu gostovali); Književna srijeda u Otvorenoj čitaonici u kojoj smo dosad predstavili stvaralaštvo pedesetak članova DHK HB; u Mostaru Adventska književna večer i Breviarium poeticum; Grgurovi hukovi u Ravnom; u Orašju Susreti pjesnika u Posavini (s Maticom Hrvatskom Orašje); Kraljevstvo riječi (s Kulturno-informativnim centrom Tomislavgrad); Susreti pod hrastom u Čerinu (s Maticom hrvatskom Čitluk); Ljubuški pjesnički maraton (s Udrugom Staro Hardomilje); dio programa Šimićevih susreta, u sklopu kojih dodjeljujemo našu Godišnju književnu nagradu Antun Branko Šimić, realiziramo u Mostaru; sudjelujemo na Međunarodnoj likovnoj koloniji i večeri poezije u Donjoj Tramošnici, na Pjesničkom sijelu u čast don Jurja Gospodnetića u Bosanskom Grahovu, među Gradišćanskim Hrvatima u Mađarskoj na Međunarodnim književnim susretima u Koljnofu. Osim ovoga tu je niz predstavljanja knjiga i tematskih tribina. Iz navedenoga vidljivo je da djelujemo na gotovo svim prostorima Bosne i Hercegovine gdje Hrvati žive.
S Hrvatskom akademijom za znanost i umjetnost BiH i Sveučilištem u Mostaru imamo potpisane povelje o suradnji, a ugovor o suradnji potpisat ćemo uskoro s Društvom hrvatskih književnika u Zagrebu, i sa svima njima imamo dobru suradnju na dobrobit zajednice i naroda kojemu pripadamo.
Spomenimo i to da po pet primjeraka svakoga broja časopisa Osvit šaljemo u općine s hrvatskom većinom. Neki plate, neki se ogluše, ali mi svejedno i njima redovito šaljemo Osvit jer želimo da se stvaralaštvo naših članova nađe u svakoj školskoj knjižnici i čita u svakoj školi jer je to jedan od najboljih načina čuvanja hrvatskoga jezika.
Ovo Društvo je danas jedna od najdjelotvornijih i najizrazitijih hrvatskih kulturnih ustanova u BiH. Primjereno je na ovom mjestu zahvaliti svim članovima Društva, a osobito onima koji su bili idejni začetnici. Tijekom godina Društvo su oplemenjivali svojim doprinosom čelnici: Vladimir Pavlović, Veselko Koroman, Zdravko Kordić, Antun Lučić, Marina Kljajo-Radić, Fabijan Lovrić, Ivan Sivrić i ja, koliko umijem, u posljednje vrijeme.
Završit ću citirajući misli dvojice bivših predsjednika Društva. Prilikom obilježavanja dvadeset pete obljetnice, tadašnji predsjednik Društva, Ivan Sivrić je rekao sljedeće: „Zašto smo se prije dvadeset pet godina okupili u Neumu (20. studenoga 1993.)? Da nas zaborav ne prekrije i vrijeme nas ne ugasi. (…) Danas smo uvjereni kako su onodobna inicijativa i zanos imali puni smisao bez obzira na silne organizacijske, financijske i druge materijalne teškoće.“
Veselko Koroman se, na spomenutoj Skupštini 1996., zapitao treba li nam Društvo hrvatskih književnika Herceg Bosne ili ne treba te rekao: „Ima, naime, pojedinaca koji sumnjaju u potrebu njegova postojanja. Osobno sam, međutim, već od pedesetih godina bio uvjeren, a danas sam još uvjereniji, da bez njega ne možemo imati dostojnu kulturnu budućnost.“ I obojica su bila u pravu.
Nošeni samo entuzijazmom i ljubavlju stvaramo sadržaje koji upotpunjuju hrvatsku jezičnu i književnu kulturu i možemo čista obraza stati pred nove generacije. Pamtimo kako smo započeli i znamo kamo stremimo. Filozof Nikolaj Berdjajev kazao je otprilike ovako „pamćenje čuva načelo predaka, našu vezu s predcima koja predstavlja vezu sadašnjega i budućega s prošlim”.
Dragi prijatelji, neka nam je sretna trideseta obljetnica Društva hrvatskih književnika Herceg Bosne i neka nam ovaj tridesetogodišnji mlađarac živi još mnogo ljeta.
Program tridesete obljetnice DHK HB i Sveknjiževne večeri, kao i svih programa u okviru dvadeset i četvrtih Humskih dana poezije, pomogli su: Ministarstvo kulture i športa FBiH, Fondacija za izdavaštvo FBiH, Fondacija za bibliotečku djelatnost. Ministarstvo prosvjete, znanosti, kulture i športa HNŽ, Ministarstvo prosvjete, znanosti, kulture i športa HBŽ, Grad Mostar, Hrvatski dom hercega Stjepana Kosače i Fram – Ziral.