Rođen sam u Srijemu, u Tovarniku, u petak, trinaestoga, 13. lipnja 1873. Dijete ostarjelog devetnaestog i starac dvadesetog, još djetinjastog vijeka. Moj djed, čuveni bački »meštar« (učitelj) Grgur, posvađao se sa svim bačkim i srijemskim popovima. Umro je u Zagrebu, u našoj staroj kući u Jurjevskoj ulici, taj kršni, vječno zdravi i plahoviti školnik i orguljaš, što kao Dositije poče svoju karijeru u samostanu. Moja baka bijaše čista Mađarica iz dobre za ono vrijeme kuće, kći liječnika. I sad je vidim kao nekad u ravnom i bogatom bunjevačkom selu Kaćmaru blizu Baje, Sombora i Subotice: hitru, veselu, vazda na šalu spremnu kao ono sa franjevcem Gubancošem, u crnoj svilenoj krinolini, živim crnim očima i finim senzualnim nosićem. Govorila je hrvatski, ikavski, čisto kao i moj dida, jer su još onda ista usta istom pravilnošću znala besjediti ta dva materinska jezika. Moj otac August je poznati zagrebački učitelj i orguljaš kod Sv. Marka. Moja majka s lijepim imenom Marija je Našičanka iz stare porodice Schams, nekad vlasnice ljekarna u Petrovaradinu i Našicama…
Antun Gustav Matoš: Nedovršena autobiografija
Prigodom 150. obljetnice rođenja Antuna Gustava Matoša Društvo hrvatskih književnika Ogranak slavonsko-baranjsko-srijemski, Osijek u suradnji sa Zavodom za kulturu vojvođanskih Hrvata, Subotica i Društvom hrvatskih književnika Herceg Bosne, Mostar, te uz potporu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske, objavljuje prvu knjigu Antuna Gustava Matoša IVERJE, slike i sličice: s uvodnom studijom Antuna Lučića i dva autobiografska teksta Antuna Gustava Matoša.
Prva Matoševa knjiga objavljena je 1899. u Mostaru, a u uvodnoj studiji dr.sc. Antun Lučić, sveučilišni profesor i hrvatski književnik iz Mostara, pojašnjava razloge kako je i zašto baš Mostar, dobio počast da jedan od najvećih hrvatskih književnika tamo objavi svoj prvijenac: „Kao svojevrsni „samac usred svemira“ Antun Gustav Matoš (Tovarnik, 1873. – Zagreb, 1914.) zaslužuje da se s njegovim više no prvijencem, planetom Iverje, uz podnaslovne „skice i sličice“, udahne novi život na putanji književne recepcije i pratećih tekstnih odnosa(…) Nakladničkom putanjom Matoš je poput letača, bilo da se pojavi s panonske ravnice ili iz koje već metropole, iza sedam planina, ipak se zarana spusti na mostarsku pistu knjižara i nakladnika Pachera i Kisića.
U godinama koje su prethodile objavljivanju Iverja, životnim i intencijama sudbine, Matoš je povezivao Zagreb, Beograd, Beč, München, Ženevu, Pariz i Mostar, grad koji se, zahvaljujući prvijencu, samo letimice spomene (…) Prvotisci Matoševih pripovijesti osvanuli su u četiri geografski udaljena grada i na stranicama pet različitih periodika. Moć savjesti, prva uvrštena u Iverje, objavljena je u zagrebačkom Vijencu 1892., a Nezahvalnost? je tiskana u Narodnim novinama, također u Zagrebu, 1897. Dvije pripovijesti objavljene su u Sremskim Karlovcima, u Brankovu kolu, i to Čestitka, 1896., te Pereci, friški pereci …, 1897. U navedenom zbirnome prvotisku pretposljednja pripovijest Kip domovine leta 188* (pod naslovom Junačka smrt) objelodanjena je u beogradskom časopisu Delo, 1895., a posljednja pripovijest Miš otiskana je u mostarskoj Zori, 1899. (…)
O knjizi:
Antun Gustav Matoš
IVERJE, skice i sličice: s uvodnom studijom Antuna Lučića i dva autobiografska teksta Antuna Gustava Matoša Knjižnica Matošev milenij, knjiga V.
Nakladnici
Društvo hrvatskih književnika, Ogranak slavonsko-baranjsko-srijemski, Osijek
Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata, Subotica
Društvo hrvatskih književnika Herceg Bosne, Mostar
Za nakladnike
Hrvojka Mihanović Salopek
Katarina Čeliković
Ivan Baković
Glavni urednik Knjižnice Matošev milenij
Goran Rem
Priredio
Mirko Ćurić
Prvo izdanje prve knjige Antuna Gustava Matoša Iverje objavljeno je u Mostaru
1899.
Zahvaljujemo Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici na ustupljenim preslicima prvog
izdanja Iverja
ISBN 978-953-278-389-6 (Društvo hrvatskih književnika)
ISBN 978-9926-472-22-1 (Društvo hrvatskih književnika Herceg Bosne)
Tiskano uz financijsku potporu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske