Održani jubilarni 25. Đakovački susreti hrvatskih književnih kritičara – jedina nacionalna manifestacija hrvatske književne kritike

U svom redovitom terminu uoči Đakovačkih vezova u Đakovu su 23. i 24. lipnja održani 25. Đakovački susreti hrvatskih književnih kritičara. Organizatori Susreta – Ogranak Matice hrvatske u Đakovu i DHK – Ogranak slavonsko-baranjsko-srijemski Osijek, uz potporu Ministarstva kulture, Grada Đakova i Fonda za kulturu DHK-a, priredili su u đakovačkom Centru za kulturu bogat program, uz brojna književnokritičarska imena, predstavivši i ovaj put dio nove časopisne i književne produkcije. Program koji je vodila Vesna Kaselj, započeo je svečano, nastupom sopranistice Helene Mamich iz Berlina uz pratnju Darija Kusture iz Đakova. Nakon toga su uslijedile pozdravne riječi organizatora i uzvanika. „Ovom manifestacijom Đakovo već 25 godina stoji na karti književnosti Hrvatske i njezine književne kritike – rekao je Robert Francem, predsjednik đakovačkoga Ogranka Matice hrvatske

„Okupili smo se da slavimo jednu vrlo rijetku disciplinu jer su književna kritika i književni kritičari rijetke ptice. Književna kritika jedna je od najzahtjevnijih i najnezahvalnijih kategorija – rekao je predsjednik DHK Zlatko Krilić te zahvalio svima koji su ustrajali četvrt stoljeća u organizaciji ove manifestacije. U ime Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata Susretima je na obljetnici čestitala i Katarina Čeliković rekavši kako Susreti njeguju riječi o riječima, a posebno je zahvalila jer prate i književnu kritiku izvan Republike Hrvatske. To je potvrdio u svojoj pozdravnoj riječi predsjednik DHK Herceg-Bosne Ivan Baković, koji je istaknuo kako se i na prostoru iz kojega dolazi njeguje ustrajna i kvalitetna književna kritika.

U ime pokrovitelja, Ministarstva kulture i medija, na obljetnici Susretima je čestitao izaslanik ministrice Nine Obuljen Koržinek, dr. Dražen Kušen, koji je otvorio Susrete: Ovi jubilarni 25. Đakovački susreti hrvatskih književnih kritičara, nose u sebi sve minule godine održavanja i potvrđuju prvi korak kontinuiteta – prvih četvrt stoljeća održavanja. Zato poseban pozdrav i naklon suorganizatorima: Društvu hrvatskih književnika Ogranku slavonsko-baranjsko-srijemskom i Ogranku Matice hrvatske u Đakovu. Ujedno izražavam zadovoljstvo što je Ministarstvo kulture i medija jedan u nizu podupiratelja manifestacije, u sklopu koje se dodjeljuju Nagrada i Povelja uspješnosti Julija Benešića najboljim hrvatskim književnim kritičarima i kritičaricama. Ovi susreti, nagrada i povelja, svjedoče o posredničkom ustrajnom djelovanju književne kritike između pisaca i čitatelja. Kroz periodike i medije kritika kontinuirano doprinosi vidljivosti književnih vrijednosti i potiče prosuđivanje i unaprjeđivanje razvoja i smjerova književne kritike u Hrvatskoj.

 

FILM O POČETCIMA SUSRETA

U nastavku programa je predstavljen kratki film o početcima Susreta, autora Zlatka Mesića. U filmu su se mogli prepoznati akteri prvih Susreta, održanih, 29. i 30. lipnja 1998., u upravnoj zgradi Đakovštine d.d., danas napuštenoj zgradi poznatoj kao Mimoza. U Organizacijskom odboru I. Susreta bili su Marinko Zirdum (MH Đakovo), Stanislav Marijanović (DHK Osijek), Ante Stamać (DHK Zagreb), Nikola Bićanić (MH Đakovo), Vlaho Bogišić (MH Zagreb), Josip Cvenić (MH Osijek), Anto Gardaš (DHK Osijek), Mirko Ćurić (Gradsko poglavarstvo), Mirko Kladarić (MH Đakovo), Željko Mandić (Gradska knjižnica i čitaonica Đakovo), Hrvoje Miletić (MH Đakovo), Anđelko Novaković (DHK Zagreb), Božidar Petrač (DHK Zagreb), Stjepan Tomaš (DHK Osijek) i Miro Šola (MH Đakovo). U radu Prvih susreta sudjelovali su mr. Vlaho Bogišić, Branimir Donat, Igor Mandić, dr. Stanislav Marijanović, dr. Hrvojka Salopek Mihanović, Hrvoje Miletić, dr. Goran Rem, dr. Helena Sablić Tomić, mr. Božidar Petrač, akademik Ante Stamać, mr. Velimir Visković i dr. Dubravka Težak. Voditelj Susreta bio je dr. Stanislav Marijanović.

NOVA KNJIGA JOSIPA CVENIĆA

U nastavku programa predstavljen je rad i najnovija knjiga Josipa Cvenića “Gradonačelnik u secesiji” (Ogranak Matice hrvatske u Osijeku, 2022.). Uz autora, govorili su Vlasta Markasović i Stjepan Tomaš, koji je rekao kako je za Cvenićem 45 godina književnog rada i 20-ak knjiga. Tomaš je podsjetio da je Cvenić bio urednik Književne revije, na njegov rad u Matici hrvatskoj, gdje je, rekao je, ugostio brojne pisce i predstavio brojne knjige. – Za Cvenića je rekao da je plodan autor, prisjetio se i njegove radiodrame “Ubij se, Katarina”, eseja, triju zbirki pjesama, četiriju zbirki pripovijedaka, osam romana, nagrada… O Cveniću i najnovijoj knjizi Markasović je govorila kroz razgovor s njim te se moglo čuti o fabuli romana kojem je junak nekadašnji osječki gradonačelnik Vjekoslav Hengl, ali i Jovo Čaruga te mnogi stvarni i fiktivni likovi..

 

KRITIČARSKI OKRUGLI STOL

U nastavku je održan okrugli stol “Hrvatska književna kritika u proteklih 25 godina”, uz sudjelovanje dr. Gorana Rema, dr. Jasne Horvat, Franje Nagulova, Davora Ivankovca, Mirka Ćurića, Ivana Bakovića i Ivana Sivrića.
Franjo Nagulov je ukratko predstavio novi dvobroj časopisa Književna riječ 1-2/2022, koji objavljuje Ogranak DHK slavonsko-baranjsko-srijemski, a uz Nagulova urednica je Vlasta Markasović: „Zadovoljstvo je konstatirati da časopis Književna riječ više nije incident. Nakon lanjskoga nultog dvobroja svjetlo je dana ugledao prvi ovogodišnji dvobroj časopisa našega Ogranka, čime se Ogranak i definitivno upisuje u ovdašnju časopisnu praksu/baštinu. Na zadovoljstvo, vjerujem, kako članica i članova Ogranka, tako i svih zaljubljenika u književno stvaralaštvo kojih, sigurni smo, u Slavoniji, Baranji i Srijemu još uvijek ima.“ Predstavio je suradnike u novom broju, koji je sadržajem kvalitetan a izgledom vrlo suvremen. Ivan Baković i Ivan Sivrić su progovorili iz perspektive hrvatskih književnih kritičara koji djeluju u Bosni i Hercegovini, naznačivši glavne smjerove tamošnje hrvatske književne kritike, koja je bogata tekstovima ali po Bakoviću, Karahasanovim terminom, previše „jaranska“, odnosno takva u kojoj ponekad nedostaje kritička oštrica kakva bi pomogla boljem ugledu književne kritike. Sivrić je naglasio kako se kritika posebno njeguje u književnim časopisima kao što su Osvit ili Motrišta te dao klasifikaciju hrvatske književne kritike u Bosni i Hercegovini. Istakli su zadovoljstvo što sudjeluju u nacionalnoj kritičarskoj manifestaciji koja na jednak način tretira hrvatsku književnu kritiku u i izvan Republike Hrvatske.

Davor Ivankovac najavio je svoju novu knjigu književnih kritika i upozorio na problem sporosti književne kritike u klasičnim medijima, koja vrlo često kasni u svojim prosudbama. Jasna Horvat je ponovo na inovativan način progovorila o kritici kao znanstvenica i književnica. „Književna kritika potaknuta je razvojem marketinških strategija primijenjenih u nakladništvu i izdavaštvu te je s jedne strane ostvarivala doprinos u promoviranju tekstova, ali je s druge strane izgrađivala promocijsko okruženje koje je u kritičarskim tekstovima poticalo neobjektivno hvaljenje tekstova proizvedenih na kratki rok. Takvim se pristupom razvila i književno-kritičarska praksa tržišne kritike usmjerene na podizanje nakladničke prodaje posebice uočljive u takozvanim uspješnicama te u marketingu nagrađivanja, festivaliziranja, posajmljivanja, starletiziranja i prešućivanja teksta/autora za kojega književni kritičar nije izvanjski stimuliran kako bi ga analitički prosudio.“

Dr. Goran Rem je sumirao sve rasprave i istaknuo važnost kritičkog promišljanja književne kritike i njene uloge u suvremenoj hrvatskoj književnoj sceni, pokazavši na ovogodišnjoj kritičarskoj produkciji kako književne kritike ima i kako svake godine hrvatska književna kritika proizvodi do desetak kritičarskih knjiga. U tome, tvrdi Rem, pomaže i Nagrada Benešić koja stimulira autore ovoga zahtjevnog i možda premalo valoriziranog žanra

 

TRI KRITIČARSKA ZBORNIKA

Susreti su nastavljeni u petak u Gradskoj knjižnici, gdje je predstavljena čak tri kritičarska zbornika, objavljena u zadnje tri godine. Zbornik XXII (Hrvatska književna kritika u Vojvodini) predstavila je Katarina Čeliković istaknuvši živost suvremene hrvatske književne kritike u Vojvodini i izdvojivši autore zastupljene u Zborniku. Središnja tema Zbornika Đakovačkih susreta hrvatskih književnih kritičara XXII. je bila Novi i mlađi naraštaj hrvatskih književnih kritičara u Vojvodini, u izboru Tomislava Žigmanova, pokazuje živost hrvatske književno-kritičarske scene izvan granica Republike Hrvatske, koju valja poticati, objavljivati i – čitati. Svoje su radove priložili: Davor Bašić Palković, Ivana Andrić Penava Nevena Mlinko, Darko Baštovanović, Vladimir Nimčević i Klara Dulić Ševčić, koje je Katarina Čeliković pojedinačno predstavila..

Zbornik XXIV (Dvadeset i pet godina Đakovačkih susreta hrvatskih književnih kritičara), predstavio je Goran Rem. Istaknuo je kako je prvi dio posvećen tekstovima prvih sudionika i utemeljitelja Susreta: Stamaću, Marijanoviću, Petraču, Donatu, Mandiću, Lipovčanu, Maroeviću dok središnji dio zauzimaju tekstovi s prošlogodišnjeg Okruglog stola koje su priložili Jasna Horvat, Branko Čegec, Igor Gajin, Franjo Nagulov, Miroslav Mićanović i Ivana Buljubašić Srb. Zbornik sadrži i tekstove Davora Ivankovca, Anđele Vidović te obrazloženja nagrađenika prethodnih susreta, koje potpisuje upravo Goran Rem.

Zbornik XXIII (Hrvatska književna kritika u BiH) predstavili su Ivan Baković, Ivan Sivrić i Srećko Marijanović. Ivana Baković je govorio iz perspektive predsjednika DHK HB, ali i ustrajnog kritičara, koji se sustavno bavi književnom produkcijom autora iz Bosne i Hercegovine jer posjeduje svijet kako je to iznimno potrebno jer književnu produkciju mora pratiti odgovarajuća književna kritika, koju ponajviše objavljuje u časopisu Osvit. Istaknuo je važnost Zbornika XXIII, kojom se afirmiraju ne samo kritičari već i knjige o kojima se u Zborniku pisalo, koje su često slabo poznate i prepoznate izvan granica Bosne i Hercegovine.

Ivan Sivrić je protumačio kriterije po kojima je odabrao šestero kritičara i kritičarica u Zborniku, koji je najopsežniji kritičarski zbornik u povijesti Susreta u Đakovu. To je troje pripadnika tzv. akademske kritike: dr. Antun Lučić, dr. Marina Radić Kljajo i dr. Šimun Musa te troje pripadnika tzv. novinske ili časopisne kritike: Mato Nedić, Ivan Sivrić i Ivan Baković. Sivrić je istaknuo kako riječ o suvremenom profilu književnih kritičara, „koji moraju biti upućeni pored književnosti i u kulturnu i političku osnovu suvremenih događanja i zbivanja, u duhovne, intelektualne i kulturne tendencije u svijetu.“

PREDSTAVLJANJE ROMANA BEZIMENI SREĆKA MARIJANOVIĆA 

U predstavljanju Zbornika sudjelovao je i književnik i kritičar Srećko Marijanović, koji je pojasnio razliku između bavljenja književnom kritikom i toga kako je biti predmet hrvatske književne kritike, kako je to njegov novi ratni roman Bezimeni (DHK HB, 2002.). Ivan Baković je naglasio kako ovaj roman spada među tri sjajna ratna romana, koja su pojavila zadnjih godina – Mate Ćurić Zenga, DHK 2019.), Stanko Krnjić: Ostavljeni (Društvo dubrovačkih pisaca, 2022.), što dokazuje kako je ova tema itekako živa kada joj pristupe pravi autori. Marjanović je istaknuo kako je napisao roman u kojem nema imenovanja likova, što naglašava njegovu univerzalnost i odnos prema fenomenu rata, koji na dramatičan način dotiče i mijenja ljudske sudbine. Nadahnuto je pročitao ulomak iz romana, baš kao što se i Ivan Sivrić pokazao i kao pjesnik.

KNJIŽEVNOST U ZRCALIMA KATARINE ČELIKOVIĆ 

 

Potom je predstavljena knjiga Katarine Čeliković: Književnost u zrcalima, – ogledi i eseji o književnosti Hrvata u Vojvodini. Krajem 2020. dovršena, u veljači 2021. godine otiskana u nakladi Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata, prva je knjiga u biblioteci „Prinosi za istraživanje i interpretacije književne baštine“. Knjiga je opsega 256 stranica, tiskana u nakladi od 500 primjeraka, a sadrži još i popis korištene literature, bibliografske bilješke o tekstovima, kazalo imena, recenziju te bilješku o autorici. Urednik i recenzent je Tomislav Žigmanov. Autorica je izrazila zadovoljstvo što je drugo predstavljanje ove knjige u Đakovu, na prestižnoj manifestaciji, koja okuplja publiku koja itekako prepoznaje kojim se temama ona bavi i što svojim radom nastoji postići. Nekoliko puta je naglasila kako želi da zrcala koja promatraju književnost Hrvata u Vojvodini ne budu pokrivena, kako je to u kućama u Bačkoj kada netko umre, već da budu čista i bistra da se u njima ogleda ono što vrijedi, posebice autori kakav je Balint Vujkov, čije se djelo na poseban način našlo u njenom „zrcalu“, iako ona nije rođena u Bačkoj, već u Varaždinu.

 

POKLON ĐAKOVAČKOJ GRADSKOJ KNJIŽNICI

U ime DHK HB Ivan Baković je poklonio izdanja Društva ravnateljici đakovačke Gradske knjižnice Kristini Podgornik, kao i Katarina Čeliković koja je poklonila izdanja zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata.

Završetak programa pripao je glazbenici i pjesnikinji Heleni Mamich i njenoj prvoj knjizi: Stara duša u ruhu avangarde (Split, 2022.). Riječ je zbirci nadahnutih haiku stihova koji dijelom proizlaze iz autoričine profesije, ona je liječnica i specijalizantica psihijatrije. U glazbenom programu sudjelovali su Josip Molnar i Sanja Hajduković.

Susrete je zatvorio predsjednik DHK Zlatko Krilić, koji je izrazio zadovoljstvo održanim programima, zahvalio suorganizatorima i najavio viđenje na 26. Đakovačkim susretima hrvatskih književnih kritičara, koji će se održati 2023. godine u Đakovu.

Mirko Ćurić

Više fotografija sa Susreta možete vidjeti ovdje:

http://dhk.hr/ogranci-dhk/detaljnije/25.-dakovacki-susreti-hrvatskih-knjizevnih-kriticara2

Sva prava pridržana © 2003 - 2021 DRUŠTVO HRVATSKIH KNJIŽEVNIKA HERCEG BOSNE | WEB SITE by IT Sektor HIG d.o.o | Human Invest Group