Dubravko Horvatić (Zagreb, 9. prosinca 1939. – Zagreb, 20. svibnja 2004.). U Zagrebu završio klasičnu gimnaziju, a komparativnu književnost i povijest umjetnosti na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Bio je voditelj Galerije Studentskog centra u Zagrebu, slobodni umjetnik, urednik u Nakladnom zavodu Matice hrvatske, potpredsjednik Matice hrvatske. Pisao je pjesme, novele, priče i romane za djecu, putopise, drame, književne i likovne kritike i eseje. Bio je urednik Telegrama, književne rubrike Hrvatskoga tjednika i glavni urednik Hrvatskog slova.
Književne kritike i eseje okupio je u zbirkama Zrcala zbilje i Zemlja, jezik, tisak. Priredio je za tisak Izabrana djela Franje Tuđmana (Zagreb, 1990.), Izabrana djela Marijana Matijaševića (Vinkovci, 1994.), Sabrane pjesme S. Vučićevića (Zagreb, 1994.), antologiju srijemskih pisaca Hrvatska riječ u Srijemu (Zagreb–Tovarnik, 1995.). Pisao je likovne kritike i eseje koje u izboru donosi u knjigama Slike, kipovi, usudi i Pleter oko slike. Sastavio je i popratio predgovorom antologiju hrvatskoga likovnoga humora Ples smrti (Zagreb, 1975.), a autor je i likovne monografije o J. Turkoviću. Pjesme i prozni radovi uvršteni su mu u antologije i panorame A Collection of Modern Croatian Verse (Zagreb, 1965.), Antologija hrvatske poezije dvadesetog stoljeća (Zagreb, 1966.), Zlatna knjiga hrvatskog pjesništva (Zagreb, 1970.), Naša ljubavnica tlapnja (Zagreb, 1992.), Antologija hrvatske dječje poezije (Zagreb, 1994.), Uskličnici (Zagreb, 1996.), Suvremena hrvatska novela (Zagreb, 1997.), U sjeni transcendencije (Zagreb, 1999.). Surađivao je u HBL, Likovnoj enciklopediji Jugoslavije i Enciklopediji hrvatske umjetnosti LZ. Pojedine pjesme, novele i eseji prevedeni su mu na dvadeset i pet jezika.
Odlikovan je Spomenicom Domovinskog rata, Redom hrvatskog trolista i Redom Danice hrvatske s likom Marka Marulića. Dobitnik je nagrade Grigor Vitez, Ivana Brlić Mažuranić, Miroslav Krleža, Tin Ujević, Antun Branko Šimić. Književna nagrada Hrvatskoga slova nazvana je njegovim imenom.
Pokopan je na groblju Mirogoj u Zagrebu.
Objavljena djela
Groznica, pjesme, Zagreb, 1960.
Zla vojna, pjesme, Zagreb, 1963.
Bedem, Zagreb, 1968.
Stanari u slonu, Zagreb, 1969. (deset izd. do 1998.)
Hej, vatrogasci, požurite, slikovnica, Zagreb ,1972., 21977., 31985.
Crna zemlja, Zagreb, 1970.
Reponje, slikovnica, 1975., 21986.
Sveti Juraj i zmaj, Zagreb–Duvno, 1978.
Podravska legenda, Zagreb, 1979.
Zvrkasti kalendar, Split–Duvno, 1981.
Junačina Mijat Tomić, Zagreb, 1982. (četiri izd. do 1998.)
Bašćina, Zagreb, 1982.
Katarina, Maglaj, 1983. (Katarina Kosača, Wuppertal, 1995., Kraljica Katarina Kosača, Zagreb, 1997.
Hrvatska i druge zemlje, Zagreb, 1984.
Zrcala zbilje, ogledi o hrvatskoj književnosti, Zagreb, 1986., 21996.
Grički top i druge legende iz naših krajeva, Zagreb, 1987. (5 izd. do 2001).
Dar Gospodara Tame, Zagreb, 1987.
Sveti zrak, Klek–Zagreb, 1988.
Izabrane pjesme, Zagreb, 1988.
Olovna dolina, novele, Zagreb, 1989.
Knjiga o Herceg-Bosni, putopisi i eseji, Zagreb, 1990.
Zagreb i okolica, Zagreb, 1990.
Zemlja, jezik, tisak, eseji i članci, Zagreb, 1990.
Biser-voda s Manduševca, slikovnica, Zagreb, 1990.
Ponor, Zagreb, 1992.
Skaska o suživotu, Zagreb. 1992.
Hrvatine stoljećima, slikovnica, Zagreb 1992., 21996.
Đavo u podne, izabrane novele, Zagreb, 1993.
Nepostojeći hrvatski pisci, Zagreb–Sisak, 1993.
Ime zla, članci, eseji, putopisi, dnevnici, polemike, Zagreb, 1994.
Ježevi u krošnji, Zagreb, 1994.
Knjiga, rat, domovina, Zagreb, 1995.
Ratna noć, Zagreb, 1995.
Istini u oči, članci, eseji, polemike, Zagreb, 1998.
Pabirci s poprišta, Zagreb, 1999.
Pleme Kroatana, Zagreb, 1999.
Svjetionik, Zagreb, 1999.
Pravo na ljubav, pravo na smrt, Zagreb, 2000.
Hrvatska na stratištu, Zagreb, 2001.
Neprohodne magle, Zagreb, 2001.
Crna zastava, novele, Zagreb, 2001.
U gostima kod ljudoždera, Zagreb, 2002.
Kalendarij hrvatske groteske, Zagreb, 2002.