Musa, Šimun

Šimun Musa, sveučilišni profesor, književni povjesničar i teoretičar književnosti s vidnim interesom za jezičnostilske i metodičke obradbe, antologičar te urednik i priređivač brojnih knjiga, rođen je 4. travnja 1951. u D. V. Ograđeniku, Općina Čitluk, BiH. Osnovnu školu završio je u rodnom mjestu i Čerinu, a gimnaziju u Ljubuškom. Hrvatski jezik i jugoslavenske književnosti i filozofiju diplomirao je 1975. na Filozofskom fakultetu u Zadru. Radio je kao srednjoškolski profesor, a bio je prosvjetni savjetnik te ravnatelj Zavoda za školstvo u Mostaru (1993. – 1995.).
Nakon poslijediplomskog studija Povijest i teorija književnosti magistrirao je 1984., a doktorirao 1994. godine. Profesor je na Sveučilištu u Zadru i na Sveučilištu u Mostaru gdje predaje kolegije iz Novije hrvatske književnosti i Metodike nastave književnosti.
Obnašao je dužnosti u tijelima vlasti BiH iz područja prosvjete i kulture, bio član Vlade Federacije Bosne i Hercegovine – Ministarstvo prosvjete, kulture, znanosti i športa (dva puta: 1995. – 1996. i 1998. – 2000.), a nakon toga zastupnik u Parlamentu FBiH. Od 2000. do 2006. dekan je Pedagoškog fakulteta, prorektor za razvoj Sveučilišta u Mostaru i zamjenik rektora Sveučilišta u Mostaru.
Glavni je urednik časopisa Hum, časopisa humanističkih znanosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru; bio je glavni urednik časopisa Škola u Mostaru (1994.); član je uredništva sljedećih časopisa: Mostariensia, časopisa za humanističke i društvene znanosti, Mostar; Osvit, časopisa Društva hrvatskih književnika Herceg Bosne, Mostar; Riječ, časopisa Hrvatskog filološkog društva, Rijeka; glavni je urednik Školske naklade Mostar, nakladničkoga poduzeća za izradu udžbenika, urednik u nakladničkoj kući ZIRAL Mostar, a također je i glavni urednik i član uredništva više znanstvenih zbornika. Član je i uredništva edicije Hrvatska književnost BiH u 100 knjiga, Matica hrvatska, Sarajevo.
Bio je predsjednik i član više organizacijskih odbora znanstvenih skupova, a i sam je sudionikom niza znanstvenih skupova u BiH, R Hrvatskoj i inozemstvu.
Kao dekan Pedagoškog fakulteta inicijator je i utemeljitelj više studija te pokretač projekta poslijediplomskog studija Jezici i kulture u kontaktu, koji, nakon preustroja fakulteta, otpočinje s radom na Filozofskom fakultetu u Mostaru, a na kojem je član Vijeća poslijediplomskog studija gdje vodi studij Hrvatskog jezika i književnosti i predaje neke kolegije. Član je Vijeća doktorskog studija Humanističke znanosti na Sveučilištu u Zadru.
Uz znanstveno-nastavne, nakladničke, kulturne i društveno-političke poslove, posebno se bavio istraživačkim radom s područja novije hrvatske književnosti i hrvatske kulture, osobito hrvatske književnosti u Bosni i Hercegovini.
Dobitnik je književne nagrade Društva hrvatskih književnika Herceg Bosne Antun Branko Šimić za 2010. godinu.
Pored brojnih znanstvenih i stručnih članaka objavljenih u časopisima, zbornicima i drugim publikacijama, autor je ili suautor sljedećih knjiga:
– Hrvatski kulturni preporod u Hercegovini i Franjo Milićević, Mostar, 1992.
– Sunce je otputovalo iz moje sobe (Riječju i slikom djece u ratu, antologija dječjeg stvaralaštva), Mostar, 1994.
– Antologija hrvatske ratne lirike (u suautorstvu s Gojkom Sušcem), Mostar, 1995.
– Zri znak, antologija dvadeset broćanskih pjesnika (u suautorstvu s Krešimirom Šegom), Mostar-Čitluk, 1996.
– Frano Milićević, Ženidba (svadbeni običaj u broćanskoj župi u Hercegovini), 1870., Radovi JAZU, Zagreb, 1915.; MH Čitluk, 1998. (Priredio i uredio, napisao predgovor, rječnik i bilješke.)
– Život i književno djelo Ilije Jakovljevića, monografija, Mostar, 1998./1999.
– Čitanka za I. razred gimnazije (4.izdanje), suautor, Zagreb – Mostar: Školska knjiga/Školska naklada, 2007.
– Čitanka za II. razred gimnazije (3. izdanje), suautor, Zagreb – Mostar: Školska knjiga/Školska naklada, 2007.
– Čitanka za III. razred gimnazije (3. izdanje), suautor, Zagreb – Mostar: Školska knjiga/Školska naklada, 2008.
– Čitanka za IV. razred gimnazije (2. izdanje), suautor, Zagreb – Mostar: Školska knjiga/Školska naklada, 2006.
Za ediciju Hrvatska književnost BiH u 100 knjiga, MH, Sarajevo, objavio je sljedeće knjige:
– Hrvatska književnost u BiH u drugoj polovici 19. st. i početkom 20. st., (knjiga 8), MH, Sarajevo, 2005.
– Hrvatska književnost u BiH u prvoj polovici 20. st. (knjiga 10), MH, Sarajevo, 2007.
– Hrvatska književnost u BiH u 20. st. (knjiga 12), MH, Sarajevo, 2007.
· Ilija Jakovljević, Proza i poezija (izbor), knjiga 25, Mostar, 2011.
(Za knjige 8, 10 i 12 iz ove edicije napisao je predgovor, bibliografiju i rječnik, odabrao književna djela, odnosno ulomke iz djela, obradio pojedinačno svakog od autora te književnokritički prosuđivao i vrjednovao njihov rad; za knjigu 25 odabrao je tekstove iz romana U mraku, zbirki pripovijedaka Zemlja i Hercegovke, stihozbirke Lirika nevremena i dnevnika Konclogor na Savi; uz Predgovor i Život i djelo Ilije Jakovljevića, odabrane tekstove popratio je prikladnim interpretacijama i vrijednosnim kvalifikacijama te napravio Rječnik tuđica i popis literature.)
· Studije i ogledi, Školska naklada i Filozofski fakultet Sveučilišta u Mostaru, Mostar, 2009.
Priredio je i niz drugih knjiga iz književnosti, posebno one za školsku lektiru, a također je i urednikom brojnih izdanja iz novije književnosti.
Član je Hrvatskog društva za znanost i umjetnost u Sarajevu, Društva hrvatskih književnika u Zagrebu i Društva hrvatskih književnika Herceg Bosne u Mostaru te drugih književnih, kulturnih i znanstvenih asocijacija.

Sva prava pridržana © 2003 - 2021 DRUŠTVO HRVATSKIH KNJIŽEVNIKA HERCEG BOSNE | WEB SITE by IT Sektor HIG d.o.o | Human Invest Group