Alerić Bebić, Marina

Marina Alerić Bebić rođena je 13.kolovoza, 1966. godine u Drinovcima u Hercegovini. Svojim je pjesmama još kao osnovnoškolka plijenila pozornost pobjeđujući na državnim natjecanjima, a 1985.godine pjesmom „Budući već su bili“ pobijedila je na Šimićevim susretima u kategoriji za srednjoškolce. Nakon toga je, po nagovoru nekih istaknutih pjesnika, u sarajevskom Odjeku objavila pjesmotvor „Čovjek ili monodrama za jednokratnu upotrebu“. Potom slijedi razdoblje neobjavljivanja i stvaralačke stanke, kao posljedica ratnih i poratnih obiteljskih i osobnih okolnosti. Do objavljivanja svojih prvih knjiga poezije autorica je ponešto objavljivala na internetu. Posebnu pozornost javnosti osvojila je pjesma „Glas hrvatske žrtve“ koja se dugo zadržala i na naslovnici portala Hrvatskog intelektualnog zbora. Neke pjesme su joj objavljene u Osvitu 2010. godine.

 

Potkraj 2016. godine, istovremeno su joj objavljene dvije knjige poezije u nakladi Ogranka Matice hrvatske u Grudama. Jedna knjiga nosi naslov „Bijeli pelin“ i ona je, kao zbirka domoljubnih i bogoljubnih pjesama, svojevrsni spomenik svim hrvatskim braniteljima, a osobito dragovoljcima Domovinskog rata, s posebnim osvrtom na autoričinog poginulog brata Ivana Alerića, čiji je životopis, i moralni i intelektualni portret, ukratko iznijela u knjzi. Druga stihozbirka nosi naslov „Ptica na prozoru“ i razmatra univerzalnije teme.

Knjige su uskoro nakon objavljivanja dobile književni osvrt u Hrvatskom slovu („Bijeli pelin“ 2. prosinca, 2016. godine a „Ptica na prozoru“ 6. siječnja, 2017. godine), zatim na portalu Hrvatskog kulturnog vijeća (pod naslovom „Snažni treptaji hrvatske duše“). Predstavljene su u Matici hrvatskoj u Zagrebu (7.travnja,  2017. godine), te također na hrvatskoj Našoj TV u Mostaru, u emisiji „Dobar dan Hercegovino“, a na Radiju Mir Međugorje dobile su cijelu emisiju „Kulturni mozaik“.

 

ODJECI

Prof. dr. sc.Vlado Pandžić, u svom referatu koji je pročitan na predstavljanju knjiga Marine Alerić Bebić u Matici hrvatskoj u Zagrebu, najavljuje stručni opsežni esej o njezinoj poeziji a o stihozbirci „Bijeli pelin“ između ostalog kaže da „nije moguće pronaći zbirku hrvatskoga domoljubnog pjesnika koji tako iskreno i nedvosmisleno izriče i svoja nezadovoljstva aktualnim domovinskim stanjem“, te kako je Marinina „poetika u službi promidžbe istodobnih umjetničkih i domoljubnih učinaka.“ Njemu je „na prvi pogled već jasno kako podugo samozatajna pjesnikinja ne robuje nikakvim oponašanjima današnjih različitih pjesničkih nastojanja, lutanja i zagonetavanja. Bježi od uzaludnih stranputica, sklada hrabro svoje zadivljujuće lirske stihove koji hitro predočuju njezino pjesničko umijeće“, a također ističe: „Marina časti i slavi slobodu pjesničkoga izražavanja. Britko ironizira, žestoko kritizira one koji u kavezu svoje sebičnosti žrtvuju prolivenu hrvatsku krv, hrvatsku slobodu i neovisnost za sitne interese zaboravljajući hrvatske branitelje koji su svoje živote dali za Hrvatsku.“

Govoreći o drugoj stihozbirci, primjećuje: „U knjizi Ptica na prozoru posebnu pozornost privlače specifični paradoksi, retorička pitanja, epiteti, personifikacije, simboli, eufemizmi, ironije, apostrofe i paralele te asonance, anafore, aliteracije i eksklamacije koje oplemenjuju zvonkost stihova koji će zasigurno podugo odjekivati u ušima svakog čitatelja.“

Recenzent don Ilija Drmić u proslovu stihozbirke „Bijeli pelin“, osim što neke pjesme

(Hrvatska zastava, Glas hrvatske žrtve…) ocjenjuje antologijskim, naglašava da je Michelangelova Pieta u Rimu „isto što i Bijeli pelin među Hrvatima i svim čitateljima dobre volje gdje god da jesu“.

Književni kritičar Mate Kovačević (Hrvatsko slovo) u „Bijelom pelinu“ nalazi „cijeli niz pjesama koje bismo iz ovoga ciklusa mogli izdvojiti kao iznimne vrijednosti pa čak i kao svojevrsne pjesničke pothvate“ i uočava  „mnoštvo jezično-stilskih elemenata u Marininoj poetici, koji svakako zavrjeđuju posebnu obradbu i pozornost“, te primjećuje: „Marina Alerić Bebić ima posebno zanimljiv raspored rima, koje tek pravilnim naglašavanjem u čitanju tvore ritam pjesme, bez kojega nema pravoga i cjelovita doživljaja pa i razumijevanja ove vrijedne iskrene i nepatetične domoljubne poezije.“

O stihozbirci „Ptica na prozoru“, između ostaloga, kaže da je „prepuna tematskih, stilskih pa i onih formalnih eksperimentalnih raznolikosti“ i da se mogu naći i „ludistički elementi riječima, mislima i slikama.“

Sva prava pridržana © 2003 - 2021 DRUŠTVO HRVATSKIH KNJIŽEVNIKA HERCEG BOSNE | WEB SITE by IT Sektor HIG d.o.o | Human Invest Group