Luko Paljetak rođen je 19. kolovoza 1943. u Dubrovniku. Završio je Učiteljsku školu u Dubrovniku. Na Filozofskom fakultetu u Zadru diplomirao je kroatistiku i anglistiku. U Zagrebu doktorirao na Filozofskom fakultetu (filologija). Pjesnik, prevoditelj, kazališni i likovni kritičar, redatelj, feljtonist, esejist, pisac za djecu, dramski pisac. Radio je kao redatelj i dramaturg Zadarskog kazališta lutaka, zatim kao asistent na Filozofskom fakultetu u Zadru i bio jedan od urednika Zadarske revije. Živi u Dubrovniku, urednik je i tajnik uredništva časopisa „Dubrovnik“. Redovni je član HAZU i dopisni član SAZU (Slov.akadem. znanosti in umetnosti).
Karakteristika Paljetkova pisanja jest sposobnost iznenadnoga mijenjanja registra, elastičnost i gipkost tkiva u kojemu su inkrustrirani, kolažirani, montirani najraznorodniji sastojci. U gotovo svakoj pjesmi paradoksalno se dodiruju suprotnosti, te na mjestima tih dodira vrcaju iznimno žive reakcije i reference. Iz pjesme u pjesmu, iz zbirke u zbirku, iz razdoblja u razdoblje talože se pak uvijek novi slojevi iskustva, što čini da njegovo pjesništvo danas pokriva upravo univerzalne raspone.
Istančanošću svojega zvuka i blagim preljevima sustavnih i usko ulančanih mijena ovaj nas pjesnik uči poštivanju „malih razlika“, sili nas da i sami ugodimo svoje receptore na odgovarajuće frekvencije, da postanemo prijemčivi za prethodno neiskusne valne dužine.
(T. Maroević)
Primio je sljedeće nagrade, odličja i priznanja:
– Nagrada fonda „A.B. Šimić“ za zbirku Nečastivi iz ruže (1968.)
– Nagrada „Stražilovo“ za poeziju (1970.)
– Nagrada „I.B. Mažuranić“ za zbirku Miševi i mačke naglavačke (1973.)
– Goranova plaketa za doprinos književnosti za djecu (1980.)
– Godišnja nagrada „Slobodne Dalmacije“ za umjetnost (1980.)
– Veliki crveni cvijet za tekst Na Stradunu (1981.)
– „Župančičeva listina“, nagrada Društva slovenskih pisateljev za prijevod cjelokupnog Prešernova pjesničkog opusa (1982.)
– Nagrada Društva hrvatskih književnih prevodilaca za rekonstrukciju libreta opere A. Grétryja-I.M. Jarnovića, Abroad and at Home/Doma i u buži (1982.)
– Nagrada grada Dubrovnika za umjetnost (1983.)
– Orden Republike s brončanim vijencem za prijevod cjelokupnog Prešernovog opusa (1983.)
– Povelja Društva prijatelja dubrovačke starine (1985.)
– Godišnja nagrada „Vladimir Nazor“ za zbirku Životinje iz Brehma i druge pjesme (1985.)
– Godišnja nagrada „Slobodne Dalmacije“ za umjetnost (1985.)
– Nagrada Zmajevih dječjih igara za dječju poeziju (1986.)
– Nagrada Društva hrvatskih književnih prevodilaca za prijevod Canterburyjskih priča G. Chaucera (1987.)
– Zlatna značka i diploma Društva Naša djeca SR Hrvatske (1988.)
– Nagrada „Lastavica“ za zbirku Roda u drugom stanju (1988.)
– Nagrada „Tin Ujević“ za zbirku Snižena vrata (1990.)
– Nagrada Teatra &TD za najbolji tekst (drama Poslije Hamleta) , 1994.
– Nagrada „Sesame“ za dugogodišnji doprinos Dubrovačkim ljetnim igrama (1994.)
– Goranov vijenac (1995.)
– Godišnja nagrada HAZU za zbirku Singerica pod snijegom (1996.)
– Odličje Danice hrvatske s likom M. Marulića (1996.)
– „Poeta oliveatus“, nagrada pjesničkih susreta „Croatia rediviva“, Selca na Braču (1996.)
– Godišnja nagrada Dubrovačko-neretvanske županije za uspjehe u 1995.
– 1998. nominiran za nagradu H.C.Andersen koju dodjeljuje Međunarodni odbor za dječju knjigu iz Züricha
– II. nagrada „Večernjeg lista“ za kratku priču Pisma (2000.)
– Zlatna povelja MH Zagreb za knjigu I.Vojnović, Mala trilogija (2000.)
– Plaketa „Dobrojutro more“, Podstrana (2001.)
– I. nagrada „Večernjeg lista“ za kratku priču Tigrica (2002.)
– Časna listina IBI-ja, međunarodne udruge izdavača knjiga za djecu (2002.)
– Plaketa Hrvatskog centra UNIM-e (2004.)
– Plaketa „Vladimir Nazor“, za izučavanje života i djela V. Nazora, Postrira na Braču (2004.)
– Plaketa „Hanibal Lucić“, Sonetni dani H. Lucića, Hvar (2004.)
– Nagrada grada Dubrovnika za životno djelo (2005.)
– Zlatna povelja mira Međunarodne lige humanista „Linus Pauling“ (Sarajevo, 2005.)
– „Bosanski stećak“, nagrada Društva pisaca BIH (Sarajevo, 2005.)
– Godišnja nagrada „Vladimir Nazor“ Sabora RH za roman Skroviti vrt (2005.)
– Nagrada „K.Š. Gjalski“ za najbolje prozno djelo u 2005. za roman Skroviti vrt
– Sajam knjiga (Pula, 2005.)
– Nagrada „Susreti pod starom maslinom“ za cjelokupno stvaralaštvo za djecu (Bar, Crna Gora, 2007.)
– Nagrada „Kiklop“, zajedno sa ilustr. Svjetlanom Junakovićem, za tekst u slikovnici za djecu Mali veliki svijet
– Sajam knjiga (Pula, 2008.)
– Nagrada „Josip Sever“ za zbirku pjesama Nevidljiva zastava (Zagreb, 2008.)
BIBLIOGRAFIJA
KNJIGE:
– Nečastivi iz ruže, pjesme, Zagreb, 1968.
– Najbliži konac svijeta, pjesme, Dubrovnik, 1968.
– Ljubičaste kiše, pjesme, Zagreb, 1973.
– Miševi i mačke naglavačke, pjesme za djecu, Zagreb, 1973., 1975., 1979.,
1980., 1984., 1986., 1994., 1996., 1997., 2001., 2003., 2004.
– Kokice za staru damu, pjesme, Beograd, 1975.
– Pjesme mnogo hvaljenoj i ne baš sveusvemu zadovoljavajućoj gospi,
pjesme, Split, 1977.
– Ludo pjevanje u planinama, pjesme, Zagreb, 1978.
– Love and Kisses Heart Book, pjesme, Montreal, 1979.
– Mačke vrtitačke, pjesme za djecu, Ljubljana, 1980.
– Noćni lov, pjesme, Beograd, 1981.
– Tri farse, drame, Split, 1981.
– Jantarna kocka, feljtoni, Zagreb, 1982.
– Slastičar-orangutan, pjesme za djecu, Sarajevo, 1982.
– Soneti i druge zatvorene forme, pjesme, Osijek, 1983.
– Strogo pov., pjesme, Beograd, 1983.
– Životinje iz Bnrehma i druge pjesme, Rijeka, 1984.
– Pijesni na dubrovačku, pjesme, Zagreb, 1984.
– Dolazak malih gospodarica, pjesme, zagreb, 1985.
– Ledomat-tata, pjesme za djecu, Zagreb, 1985.
– Školjka, (s graf. B. Vujanovića), pjesme, Zagreb, 1986.
– Opaska o cvrkutanju, pjesme, Beograd, 1986.
– Sandosten forte, pjesme, Rijeka, 1987.
– Perunika u boci, haiku pjesme, Odžaci, 1987.
– Na rubu tijela, izabrane pjesme, Zagreb, 1987.
– U magli sitne sintetike, pjesme, Zagreb, 1988.
– Roda u drugom stanju, pjesme za djecu, Sarajevo, 1988.
– Patrio ore melos (s graf. Dubravke Babić) , pjesme, Zagreb, 1989.
– Snižena vrata, pjesme, Nikšić, 1989.
– Priče iz male sobe, priče za djecu, Zagreb, 1989.
– Pjevač u žabljem zboru, haiku pjesme, Odžaci, 1990.
– Pjesni na dubrovačku, prošireno izdanje, Dubrovnik, 1990.
– Klaunske pjesme, pjesme (s graf. J. Boltižara), Haganj, 1990.
– Lavice na kavici, pjesme za djecu, Zagreb, 1990.
– Ruka, pjesme (s graf. Z. Pozaić) , Zagreb, 1991.
– Pjesni na dubrovačku, pjesme, prošireno izdanje, Dubrovnik, 1991.
– Crkvica u plamenu/Chiesetta in fiame (s M. Trebotićem) , Zagreb, 1991.
– Uviđaji iz starije i novije hrvatske književnosti, studije, Dubrovnik,1991.
– Lutkarsko kazalište s obje strane paravana, eseji, Šibenik, 1991.
– Izbjegle pjesme/Ubežne pesmi, pjesme, Ljubljana, 1991.
– Večernja s Ovidijem, pjesme (s graf. N. Arbanas), Zagreb, 1992.
– Zvezda Daníca, priča za djecu, Ljubljana, 1992.
– Slike s izložbe, eseji, kritike, Zagreb, 1992.
– Anđelovanje, pjesme, Rijeka, 1993.
– Jedna lirska šetnja Dubrovnikom, Zagreb-Dubrovnik, 1993.
– Inventar, pjesme, Dubrovnik, 1993.
– Bdjenje, pjesme, Zagreb, 1994.
– Singerica pod snijegom, pjesme, Zagreb, 1994.
– Književno djelo Ante Cettinea, monografija, Split, 1995.
– Duhovi sa Strahurna, igrokazi za djecu, Rijeka, 1995.
– Izložba minerala, pjesme,Zagreb, 1996.
– Izabrane pjesme za djecu, Zagreb, 1996.
– Pjesni na dubrovačku, treće prošireno izdanje, Dubrovnik, 1997.
– Venecija/Venezia (s graf. N. Arbanas), pjesničko-grafička mapa,
Zagreb, 1997.
-Val, pjesme (s drvorezom Z. Pozaić), Zagreb, 1997.
– Engleske teme, studije, eseji, Rijeka, 1997.
– Poslije Hamleta, drama, Zagreb, 1997.
– Voleći tebe, pjesničko-grafička mapa (s drvorezom Z. Pozaić), Zagreb, 1998.
– Dubrovnik, scena di un sogno/Jedna lirska šetnja Dubrovnikom, lirska proza, Milano, 1998.
– Tenis-haiku, haiku pjesme, Dubrovnik, 1998.
– Slon na balkonu, pjesme za djecu, Zagreb, 1998.
– Tvoje poglavlje, pjesme, Zagreb, 1998.
– Nevenka Arbanas, monografija, Zagreb, 1998.
– Šest šestina za ljubavni inženjering, pjesničko-grafička mapa (s grafikom M. Franković), Rijeka, 1998.
– Nekoliko stranica, pjesme, Split, 1998.
– Hrvatske teme, knjiž. Studije, Dubrovnik, 1999.
– After Hamlet, drama, Zagreb, 1999.
– Bijela tama, izabrane pjesme, Zagreb, 2000.
– Naglavačke, izabrane pjesme za djecu, Zagreb, 2000.
– Skakavac Skočko, slikovnica za djecu ( s ilustracijama D. Kolanović)
– Kazalište u zraku, radijske drame, Dubrovnik, 2001.
– Strpljivo stepenište, pjesme, Zagreb, 2001.
– Hablame de Augusta, drama, Buenos Aires, 2001.
– Ivan Lovrenčić, monografija, Zagreb, 2001.
– Pojmovnik malog čovjeka, Zagreb, 2001.
– Križni put (s Ivanom Lovrenčićem), Zagreb, 2002.
– Sedam posljednjih riječi Kristovih (s J. Zankijem), Zagreb, 2002.
– Prhut iguane, pjesničko-grafička mapa (s R. Paterom), Zagreb, 2002.
– Lapadski soneti Iva Vojnovića, studija (s I. Lovrenčićem) , Zagreb, 2002.
– Calle dei Ragusei, pjesme, Messina, 2002.
– Sve po šest, pjesme, Dubrovnik, 2003.
– Brod od papira, pjesme za djecu (s vlastitim ilustracijama) , Šibenik, 2003.
– F.G. Lorca, Nevjerna žena, književna studija ( s ilustracijama I. Lovrenčića), Zagreb, 2003.
– Koljenski otoci, pjesme, Zagreb, 2003.
– Mačka kod zubara, slikovnica za djecu, Zagreb, 2003.
– Frizer za krizanteme, haiku pjesme, Zagreb, 2004.
– Dvojenje, pjesničko-grafička mapa (s grafikama D. Popovića), Zagreb, 2002.
– Suncopas/Zverokruh/Zodiac, pjesme (s drvorezima B. Vujanovića), Zagreb, 2003.
– Bacchanal, pjesničko-grafička mapa (s grafikama M. Vejzovića), Zagreb, 2003.
– Voljeti, pjesme, Zagreb, 2004.
– Skroviti vrt, roman, Zagreb, 2004.
– Pjesme koje nisu važne, pjesme, Dubrovnik, 2005.
– Sacra, pjesme, Ljubljana-Zagreb, 2005.
– Lovorenje, pjesme (zajedno s pjesnikinjom M. Pavićević), Dubrovnik, 2005.
– Sonetarni glas, pjesme, Zagreb, 2005.
– Sastavljanje Orfeja, studije, članci, Zagreb, 2005.
– Crna kronika, pjesme, Zagreb, 2006.
– Grenlandski leptiri, proza, Zagreb, 2006.
– Zgodbice iz sobice, bajke, Celje, 2006.
– Četiri godišnja doba, pjesme za djecu, Mostar-Zagreb, 2006.
– Pregovaranja, pjesme, Zagreb, 2007.
– Vanjski rub, književne studije, Zagreb, 2007.
– Nutarnji rub, književne studije, Zagreb, 2007.
– Lutke za kazalište i dušu, studije, Zagreb, 2007.
– Mali veliki svijet, pjesme za djecu ( s ilustracijama S. Junakovića), Zagreb, 2007.
– Tri skoka gušterice iliti život Miha Pracata Lopuđanina, drama, Dubrovnik, 2007.
– Miho Pracat, slikovnica ( s ilustracijama D. Kolanović), Dubrovnik, 2007.
– Nevidljiva zastava, pjesme, Zagreb, 2008.
– Kein Platz in der Stadt, pjesme, Münster, 2008.
Antologije:
– Panorama novije kanadske poezije, Split, 1972.
– Moreplovi; hrvatska poezija o moru, pomorcima i brodovima, Dubrovnik, 1990.
– Pjesništvo engleskog romantizma, Zagreb, 1996.
– Krugovi koji se šire; izbor iz svjetske lirike 19. i 20. st., Zagreb, 1997.
Kazališne i radijske drame (izvedene i objavljene):
– Dok, drama; Studentsko eksperimentalno kazalište (SEK), Zadar, 1968.
Objavljeno u „Forum“, 7-8/1991.
– Prijatelji iz vesele kutije, Kazalište lutaka Zadar (KLZ), Zadar, 1969. (neobjavljeno)
– Govori mi o Augusti, drama, Kazališna družina „Rinocerus“, Zagreb, 1971. ; KMD Dubrovnik, 1975. ; DLJI, 1975.; objavljeno u : Tri farse, Logos, Split, 1982. ; „Dubrovnik“ 2-3-4/1974.; Sastavljanje Orfeja, Zagreb 2005.
– Bajka o kralkjevim trešnjama, drama, KLZ, Zadar, 1972., objavljeno u „Maslačak“, 5-6/1981-1982.
– Operacija „Mrnjau ili tajanstvena krađa rođendanske torte“, drama, KLZ, Zadar, 1972.; objavljeno u : „Maslačak“, 6/1979-1980.
– Smrt gospodina Olafa, drama; KUD Petar Zoranić, Zadar, 1979; objavljeno u :“Forum“, 2/1976; Tri farse, Logos, Split, 1982.
– Pustolov u violinskoj futroli, radijska drama, Zagreb, 1981.; objavljeno u „Forum“, 10-11/1982.
– Formula MD No 1 & No 2: selotejp farsa (neizvedena); objavljena u „Laus“ 54/1981.
– Andromeda i čudovište Keto, drama (neizvedena); objavljena u „Dubrovnik“ 1-2-3/1982.
– Krvnik ili dva nemirna dana u gradu na jezeru „Q“, drama; HNK Osijek, 1982., objavljena u : „Prolog“ 44-45/1980., Tri farse, Logos, Split, 1982.
– Slučaj Lorne O, drama, KMD i Teatar Lero, Dubrovnik, 1983.; objavljeno u „Mogućnosti“ 5-6/1990.
– Čekalac, radijska drama, Zagreb, 1984.; objavljeno u „Scena“, 2/1984.
– Odisejeva putovanja, drama, Kazalište lutaka Split, 1985.
– Čovjek koji je bio lud, radijska drama, Zagreb, 1985.; objavljeno u „Mogućnosti“ 5-6/1990.
– Duhovi sa Strahurna, drama, KLZ, Zadar, 1988.
– Tri skoka gušterice iliti život Miha Pracata Lopudjanina, DLJI, 1986.; objavljeno u „Forum“ 7-8/1979.
– Bastion, drama (neizvedena), objavljena u „Quorum“ 5/1988.
– Spacakomini, drama, Zagreb,1987; objavljeno u „Dubrovnik“, 5-6/1988.
– Bajka o čarobnom glazbalu, drama; Kazalište lutaka, Split, 1989; objavljeno u : Duhovi sa Strahurna, Rijeka, 1995.
– Postolar & vrag, drama; ZKM; Zgreb, 1989. , Kazalište lutaka Rijeka, 1996.; objavljeno u: „Nova Istra“ 1-2/1998.
– Kristali krabuljne noći, drama (neizvedena); objavljena u „Laus“, 1990.
– Poslije Hamleta, drama; Teatar & TD Zagreb na DLJI, Dubrovnik, 1993;
Objavljeno u „Prolog“ 26-27-28-29/1993.; Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb 1997., na eng. Zagreb, 1999.
– Uzbuna, drama; HNK Rijeka, 1993.; objavljeno u „Mogućnosti„ 4-6/1994. Sastavljanje Orfeja, zagreb, 2005.
– Kvartet za dvoje, radijska drama, Zagreb, 1994., Ljubljana, 1995; objavljeno u „Nova Istra“, 3/1997., Antologija hrvatske radio drame 2, Zagreb, 2000.
– Harmonika, radijska drama, Zagreb, 1995.; objavljeno u „Mogućnosti“, 4-6/1995.
– Puhnite u maslačak želja, drama; Dječji vrtić „Radost“, Dubrovnik, 1996., objavljeno u: „Maslačak“ 2/ 1979-1980.
– Orfeuridika, drama, Zagreb, 1996., objavljeno u „Forum“ 7-9/2000.,
Sastavljanje Orfeja, Zagreb, 2005.
– Posljednji ljetni cvijet, drama, KMD, Dubrovnik, 1997., objavljeno u Croatian Radio Plays in the 1990’s, Zagreb 1999. Sastavljanje Orfeja, zagreb, 2005.
– Zakon Vinodolski ili ljubav na ispitu, radijska drama, Zagreb, 1998.
– Povratak vojaka, drama, Kazalište David, Zagreb, 1996.
– Zvjezdana prašina, drama, Dramsko kazalište Gavella, Zagreb, 1997.
objavljeno u „Forum“ 9-11/1998.
– Govori mi o Augusti, opera, Zagreb, 1999.
– Gladiole, radijska drama, Zagreb, 2000.
– Ljubav Cvijete Zuzorić, radijska drama, Zagreb, 2000;
– Kazalište u zraku, radijske drame, Dubrovnik, 2001.
– Skroviti vrt, drama, Teatar Lero, Dubrovnik, 2002.
– Dragulji Helene Rubintsein, radijska drama, Zagreb, 2004, objavljeno u : „Vijenac“, 271-272/2004.
– Viola, drama, Kazalište Lero. Dubrovnik, 2004., objavljeno u HAZu, 428/2004.
– Dan od amora, musical, KMD Dubrovnik, Dubrovnik, 2005.
– Sveti Vlaho, Blasius, Blaž, drama, KMD, Dubrovnik, 2006.
– Let eteroplanom, radijska drama, Zagreb, 2007., Ljubljana, 2007.
– U magli, radijska drama, Zagreb, 2007; objavljeno u „Dubrovnik“ 4/2007.
– U tramvaju, radijska igra, Zagreb, 2007.
Knjige prijevoda:
– Leonardo da Vinci, Basne i legende, beograd, 1972.
– Panorama novije kanadske poezije, Split, 1972.
– William Shakespeare, Izgubljeni ljubavni trud, Zagreb, 1977.
– George Gordon Byron, Childe Harold, Zagreb, 1978., 1988., 1999.
– Malcom Lwry, Pod vulkanom, Zagreb, 1981., 2004.
– France Peršeren, Poezija (cjelokupni opus), Zagreb, 1981.
– William Wycherley, Provincijalka, „Forum“, 7-9/1982., Zagreb
– Matijaž Kmecl, Bogatstva Slovenije, Zagreb, 1982. (zajedno s Anamarijom Paljetak)
– William Shakespeare, Soneti, Zagreb, 1984.
– Dylan Thomas, Pod mliječnom šumom, „Forum“ 4-5/1984., Zagreb
– Edgar A. Poe, Poezija: u knjizi: E. A. Poe, Grad u moru, Zagreb, 1986; u E.A. Poe, Selected Poems/Izabrane pjesme, Zagreb, 1998.
– Geoffrey Chaucer, Canterburyjske priče (cjelokupne), Zagreb, 1986.
– Oscar Wilde, Balada o tamnici u Readingu druge pjesme, zagreb, 1987.
– William Shakespeare, Periklo, Zagreb, 1987.
– Sheila Kitzinger, Roditi se, Ljubljana, 1987.
– Giacomo Scotti, Bio jednom jedan kralj, karlovac, 1987.
– Marko Sterle, Živjeti mudro, Ljubljana, 1987.
– Ronald Dahl, Charlie i tvornica čokolade, Zagreb, 1990., 2005.
– James Joyce, Uliks, Opatija, 1991.
– George Gordon Byron, Childe Harold, Zagreb, 1993.
– William Shakespeare, Soneti, u : L. Paljetak, Who were Shakespeare’s sonnets written for?, Zagreb-Dubrovnik, 1993.
– Oscar Wilde, Sretni kraljević i druge pripovijesti, Zagreb, 1994.
– France Peršeren, Soneti, Ljubljana, 1994.
– Elizabeth B. Browning, Portugalski soneti, Zagreb, 1995.
– Derek Walcott, Izabrane pjesme, Zagreb, 1995.
– Boris A. Novak, Majstor nesanice, Zagreb, 1996.
– Pjesništvo engleskog romantizma, Zagreb, 1996.
– Richard Bach, ne postoji mjesto koje se zove predaleko, Rijeka, 1998.
– Guillaume Apollinaire, Bastijarij ili Orfejeva pratnja (dvojezično), Zagreb, 1998.
– George Gordon Byron, Childe Harold, Varaždin, 1999.
– Franc Peršeren, Sabrane pjesme, Zagreb, 1997.
– France Peršeren, Pjesme/Pesmi, Kranj, 2000.
– Antoine de Saint-Exupery, Mali princ, Rijeka, 2000.
– France Peršeren, Sonetni vijenac/Sonetni venec, Zagreb, 2001.
– Oscar Wilde, Sretni princ i druge bajke, Zagreb, 2000., 2004.
– William Blake, Pjesme, viđenja, proročanstva, Zagreb, 2001.
– Lewis Carroll, Alica u zemlji čudesa, zagreb, 2002.
– Oscar Wilde, Pjesme u prozi, Zagreb, 2002.
– Josip Vandot, kekec iznad samotnog ponora, Zagreb, 2002.
– Carlo Collodi, Pinokio, Zagreb, 2002.
– E. A. Poe, Crni mačak, Zagreb, 2003.
– Michal Snunit, Ptica duše, Zagreb, 2003., 2007.
– Akito Akima, Einsteinovo stoljeće, Azgreb, 2004.
– Geoffrey Chaucer, Canterburyjske priče, Zagreb, 2004.
– T .S. Eliot, Umorstvo u katedrali, u knjizi T. S. Eliot, Sabrane drame, Split, 2005.
– Andrej Sladkovič, Marina, Zagreb, 2005.
– Natalija Vorobjova Hržić, Proročanski prsti, Zagreb, 2006.
– F. G. Lorca, Ciganski romancero/Romancero gitano, Dubrovnik, 2006.
– Stan, Jan i Mike Bernstain, Medvjedići spašavaju Božić, Zagreb, 2007.
IZBOR IZ DJELA
Prostori
Nema u tijelu tijela, postoji samo mjesto
za tijelo gdje te čekam i samujem u svome
obliku koji nije ni moj ni tvoj, sve drugo
dobivam prema strogoj potrebi da te često
provjerim, da se snađem u tebi usred trome
te noći što se s kraja otvara; ja te dugo
ostavljam samu, tako da budeš izvan mene
slobodna u svom tijelu koje je samo mjesto
za tijelo gdje te čekam, a ostalo su ptice
i lijepo sastavljena stoljeća s puno pjene
i mora s točnim nebom i lađom koju često
nitko od vode ne zna razlučit, tvoje lice
od beskrajnog se dna sastoji, svaki pokret
postaje iznenadna mogućnost da te cijelu
dohvatim tu na rubu svjetlosti što se vraća
napokon u se sbi prejaka, u snu okret
tvoj se u valovima kotrlja prema dijelu
obale koje nema a koju more shvaća
cvijeće se tamo javlja slučajno, poput znoja
izbezumljenog sunca i snijega, ti u mojim
rukama cijelo vrijeme ostaješ samo svoja;
dok čekam te da dođeš u čijem tijelu stojim?
– iz zbirke Ljubičaste kiše, Zagreb, 1973.
Ni jedan javni trg
Imenom mog oca nikad se neće zvati
ni jedan javni trg, ja to znam, on je samo
parkete postavljao, u sobe, kuće, vile,
i sale, ondje gdje bi pozvali ga, a zbilja
svugdje su pozivali baš njega da on to
učini jer je bio odličan majstor; neće,
ja to znam, nikad nitko imenom moga oca
ni jedan javni trg nazvati, ali kad bi
spojili sve te sobe i hodnike i sale
koje parketima je obložio, taj trg
bio bi veći nego Crveni trg i Trg
nebeskog mira skupa, i Žrtava fašizma
i Stradun, ipak nitko ni jedan javni trg
nikada neće nazvat imenom moga oca,
a ja sam njegov sin
-iz zbirke Koljenski otoci, Zagreb, 2003.
SKROVITI VRT
Dnevnik Cvijete Zuzorić,
plemkinje dubrovačke
(ulomak)
6. listopada (1571.)
Ima već godina dana kako sam došla u ovaj grad. Izgledao je nestvarno kada se onako pojavio iz mora s onim svojim visokim zidinama. Činilo mi se da je to neki veliki dvorac (u rkp. palazzo) u kojem ću ja biti gospodarica. Samo ja. Ponekad mi se čini da je tako, da ja vladam i njim i srcem onih ljudi koji su me u nj odmah smjestili, od prvog trena kad su me ugledali, žarko upivši moju sliku svojim očima. Ipak, ponekad osjećam da ima zakutaka u koje nikad nisam doprla, niti ću doprijeti. Da negdje ima nešto što mi neprestano izmiče, što mi ostaje nedostupno, nešto što me čak želi uplašiti, iskušavajući i moje čvrste i moje manje čvrste odluke. Postoje zato trenutci kada mi se čini da se moj život kreće napreskok, tempom kojem ritam daje posebnost slučajnosti, između onog nečeg što bi po svojoj prirodi htjelo biti potpuno savršeno i onog što je, naprotiv, samo praktični oblik te iste želje. Ni jedan trenutak nije čista točka sadašnjosti. Uvučen između one prethodne i one buduće točke, on svakoj ponešto oduzima i u toj svojoj krađi ubrzava svoje kretanje, pretvarajući ga u bijeg i od njih i od samog sebe. Događaji su kao rime, obgrljene ili ukrštene, ponekad udaljene baš zato da se ne mogu, tražeći se, naći u stvarnosti, kao u pjesmi koju tek treba napisati budući da je melodija već doprla do riječi kao što more dopire do žala. Nije lako reći tko se kome približava. Moja mjera udaljenosti jest stupanj približavanja onomu mojem vrtu. Ono što mi on znači može pretrpjeti sve upade i sve provale. On ne dopušta pogrešku, ako i ona sama nije to – savršena sretna pogreška.
7. listopada (1571.)
Došla mi je jutros Lucija, sva uplakana. Imam vam nešto reći, gospo , rekla mi je gledajući me svojim kao masline crnim očima. Okrenula sam es, glave još pune onih Bartolomeovih brojki. Mislim da sam zanijela, gospo, izgovorila je naglo i zatim zašutjela. Jesi li sigurna, upitala sam je onako usput, više zato da čuje moj glas koji je na rubovima postao nekako tužan, baš kao i njen. Jesam, gospo, jesam, odgovorila mi je odlučno. Trudna sam. S njim. Znala sam da to s njim ne znači ni s Matom (u rkp. Maato), ni s Bartolomeom, niti s nikim drugim nego s onim njenim uskokom. Bila sam samo njegova i ničija, gospo. Blažena Djevica, ona mi je svjedok i naš sveti Vlaho (u rkp. Ulacho). Zagrlila sam je. Ne boj se, rekla sam joj. To će biti naša tajna. Bit ćeš u mene kao i sada, sve dok to bude moguće prikrivati. Onda ćemo te dati na selo. Tamo ćeš roditi, tamo ćemo te i udati…Ili, ako ti hoćeš, poslat ću te u Ston (u rkp. Stagno). Kažu da tamo ima jedna koja…Rasplakala se još jače. Ne, gospo, nemojte me udavati. Ako ne mogu poći za Ivana, neću ni za drugoga. Neću! Lupkala je nogom po podu, drhteći u mom zagrljaju kao mala preplašena koza, a to je i bila- kozica.
Žene uvijek, po prirodi, rekla sam joj, voli muškarca koji je prvi od nje primio ljubavni užitak. Muškarac, naprotiv, često mrzi ženu koja se prva s njim na taj način spojila.Tako, znaš, tvrdi jedna knjiga koju često puta čitam, govorila sam joj, da je utješim. Zašto je to tako, gospo, upitala me ona otvorivši oči u kojima su bile još okrugle, blistave suze, ponovno spremne poteći. Zato što muškarac od žene u tom činu prima nesavršenost, a ona od njega savršenost, da bi postala slična njemu, kaže ta knjiga. Ali ja se s tim ne slažem, draga moja Lucija, dodala sam na to. Žene ne žele biti muškarci zato da postanu savršenije. Ne! Žene su same po sebi dovoljno savršene. Evo pogledaj nas dvije, uskliknula sam i okrenula je prema zrcalu primijetivši napokon tračak smiješka na njenim usnama. Žene samo žele steći podjednaku slobodu i žele izbjeći vlast koju su muškarci, zahvaljujući vlastitu izgledu nad njima prigrabili. Jesi li razumjela? To također piše u toj knjizi, rekla sam joj i pokazala joj gdje je to u toj knjizi napisano. Gledala je ona slova koja nije znala pročitati i zatim odlučno rekla: Razumjela sam, gospo. Tako ću i ja učinit, uzviknula je i potom naglo istrčala iz sobe. Sklopila sam Dvoranina (u rkp. Cortegiano), stavivši na to mjesto u knjizi jednu tanku Lucijinu vlas što mi se bila zaplela između prstiju.