Ćurić, Ivana

Ivana Ćurić (djev. Bagarić, r. 18. veljače 1982. u Tomislavgradu) profesorica je razredne nastave. Od 2006. radi u Osnovnoj školi fra Mije Čuića u Bukovici (Tomislavgrad).

 

 

 

 

 

BIBLIOGRAFIJA

Iz dnevnika jedne mlade, kratke, šaljive priče, Matica hrvatska, Tomislavgrad 2017.

Iz dnevnika jedne mlade 2, srića je u malim stvarima, kratke, šaljive priče, Matica hrvatska Tomislavgrad – Đakovački kulturni krug Đakovo, 2019.

San o vječnom Božiću, koautorstvo Mirkom Ćurićem, zbirka priča, Đakovački kulturni krug, Đakovo, 2019.

Folirant u razredu, roman za djecu i mladež, Đakovački kulturni krug, Đakovo, 2020.

Sedmero znatiželjnih, roman za djecu i mladež, Đakovački kulturni krug, Đakovo, 2021.

Priče za djecu objavljuje u časopisima Cvitak i Mali koncil – Mak.

 

IZBOR IZ DJELA

Djeca koja vole knjige knjige

Prvi dan kada novi prvašići dolaze u školu, uvijek je svečan i poseban. Tada od uzbuđenja zadrhte sve školske klupe, kreda i spužva . Nervozna bude i školska ploča koja taj dan zahtjeva na sebi posebno ukrašen natpis dobrodošlice za nove učenike. Baš sve u školi od radosti zablista, a uzbuđenja nedostaje samo u polici sa knjigama.

– Nas svakako nitko ne primjećuje! – tužno je uzdahnula jedna žuta knjiga s prve police.

– Nitko nam se ne raduje – tiho je potvrdila zelena isod nje.

– Naravno da nam se ne raduju kad svi djecu prije polaska u školu plaše s nama! “Gotovo je s igrom, sad će biti uzmi knjigu u ruke!”- ljutila se velika crvena knjiga na dnu police.

– Tako je! – potvrdile su ostale knjige razočarano.

– Nije tako! – iznenada je povikala jedna slikovnica. – Poznavala sam djevojčicu koja više od svih igračaka voli slikovnice i knjige!

– Kako da ne! – porugljivo su joj se smijale ostale knjige.

– Istina je, ne lažem! – branila se slikovnica.

U tom trenutku u učionicu su došli prvaši sa svojom učiteljicom. Svi su se glasno divili šarenom natpisu dobrodošlice na ploči i u njihovu čast svježe obojanim zidovima, a onda je svatko odabrao svoju klupu. Mjesto pred policom šarenih knjiga odabrala je visoka djevojčica krupnih smeđih očiju i duge, tamne kose. Izgledala je baš kao Snjeguljica!

– Blagica! To je Blagica! – uzviknula je slikovnica. Djevojčica, kao da je čula njezin uzvik pogledala je u njenome smjeru.

– Moja slikovnica! – poskočila je Blagica – učiteljice, ja sam imala istu ovakvu! Mama ju je poklonila mojoj rodici… Mogu li je uzeti I prolistati, mogu li?- uzbuđeno je molila.

– Naravno Blagice –nodgovorila je učiteljica – drago mi je da među vama ima ljubitelja knjiga!

– Ovdje ima puno knjiga – nije Blagica skrivala svoje oduševljenje –I sve su prekrasne! Jedva ih čekam pročitati!

Njezina radost odmah je i ostalu djecu privukla k polici s knjigama, pa je svatko za sebe odabrao po jedan naslov.

– Divno! – zadovoljno je uzdahnula učiteljica – ovoj se školskoj godini posebno veselim! – priznala je.

A koliko su tek knjige bile sretne! O tome ne treba niti govoriti, to zna svatko tko je ikada osjetio da ga netko voli!

-Rekla sam vam da postoje djeca koja vole knjige, djeca poput moje Blagice! – ponosno je ponavljala slikovnica.

– Hvala Bogu da je tako! – povikale su knjige.

 

ODJECI

Povjerenstvo za dodjelu Nagrade Anto Gardaš za najbolju proznu knjigu za djecu i mladež (dr. Dijana Zalar, Branka Primorac i Stjepan Tomaš) svake godine bilježi stanje dječje književnosti pisane na hrvatskom jeziku. U 2019., zapisuju kako se „autori se bave obiteljskim tajnama koje zbog spleta okolnosti izbiju na površinu u kasnijim generacijama; problematikom korupcije u policijskome poslu i njihovim odrazom na obiteljske odnose; društvenim i obiteljskim životom školaraca; djecom sa poteškoćama u razvoju (autizam), neobičnom djecom i prihvaćanjem različitosti; sagledavanjem svijeta u očima predškolke i predškolca; povezivanjem života svetaca iz različitih povijesnih razdoblja sa svijetom današnje djece; iskušenjima svećenika koji pokušava okupiti i upoznati mladež u svojoj župi; povijesnom tematikom (Sigetska bitka iz perspektive dječaka koji je sudjelovao u njoj); ulogom i utjecajem likova iz knjiga na svakodnevni život; turističkim znamenitostima i životom u Kaštelanskom zaljevu iz perspektive dvoje magaradi; utjecajem manifestacije i koncerta ULTRA na mladež i požarom na otoku; dinamikom jednoga srednjoškolskog razreda i njegovim sazrijevanjem; životom ljudi kroz oči njihove mačke; domišljatom djecom koja pronađu način da zaustave krivolov zaštićenih ptica…“ Prvi roman Ivane Ćurić Folirant u razredu, koji se bavi jednom školskom godinom osnovnoškolskog razreda, zasigurno se uklapa u ove glavne tematske okvire suvremene hrvatske književnosti za djecu i mlade, u kojoj je Ivanin autorski glas specifičan zbog svoje rubnosti, bogatog jezika i korištenja specifične štokavske ikavice duvanjskog kraja, a napose zbog sjajnih i vrlo životnih dijaloga, pa njen roman bez puno muke može biti dramatiziran, što se i dogodilo ali je pandemija koronavirusa za sada spriječili da se njena dramatizirana proza predstavi na kazališnim daskama. U svojom pregledu prozne produkcije Povjerenstvo zapaža kako nedostaje „uvjerljivih likova odraslih” te kako prevladavaju „tugaljiva djela u kojima se prepoznaje da nije osviještena višestruka važnost dijaloga.“ Također priželjkuju „duhovitih djela koja bi nasmijala čitatelja. Djeca su populacija željna smijeha i veselja, a knjiga je prilika da dobiju zabavu koja će ih istovremeno oplemeniti.“

Sve ove „prigovore“ kao da prepoznaje Ivana Ćurić pišući svoje romane i kratke priče za djecu, ona iznimno uspješno oblikuje odrasle, posebice ženske likove, vrlo je duhovita, ali taj humor je „djecoljuban“ i „čovjekoljuban“, naglašena je mađusobna povezanost likova u maloj zajednici koju opisuje, a ta povezanost često urodi onim veličanstvenim i najtežim oblikom ljudskog ponašanja – opraštanjem i prihvaćenjem isprike.

Svi koji su pisali o prvom romanu Ivane Ćurić za djecu i Mladež Folirant u razredu, zapazili su kako roman nudi mogućnost nastavka, odnosno nastavaka – Foliranta II, Foliranta III. itd, te kako je to na neki način sugerirala i sama autorica. Na kraju romana ostavlja svog junaka Stjepana u igri: „Eno ga, veselo šuta loptu o zid Omoljkine pojate iako mu ona to brani jer strahuje da će joj opet razbiti prozor. Ne znam za vas, ali meni to miriši na nove neprilike! Ukoliko ih bude, svakako ću vam javiti.“ Možda Stjepan nije onako okretan i snalažljiv kao Kušanov Koko, ali svakako nudi pregršt mogućnosti da njegov literarni život doživi nastavke.

A „život piše romane“ kaže ona otrcana fraza, pa prije nego je to možda i sam autorica htjela, njeni junaci upadaju u nove pustolovne, koje sada nisu samo lokalna priča, već univerzalna: na njihove živote odrazili su se događaji tisućama kilometara udaljeni i tako je nastao roman Sedmero znatiželjnih, nastavak romana Folirant u razredu.

Veljača je 2019. godine, školska godina se odvija bez velikih problema i dramatičnih događaja, a Stjepan se već raduje putovanju u Opatiju za vrijeme ljetnih praznika. Međutim njegova baka je zabrinuta zbog nekih čudnih događaja u svijetu:

„Eno na dnevniku stalno govore o nekakvoj bolešćurini, tamo u Kini. Širi se, Bože ti lipi sačuvaj, ko kuga, eto ti! Narod tamo oda s nekakvim maskama priko usta i nosa, ma da ti je samo vidit! I od nje narod mrije, starija čeljad naročito! Ne znam kolko, no rekoše da ih je danas pomrlo…“

„Ajde bako, di li je Kina a di smo mi!“ odgovorio je Stjepan kojeg je bakina zabrinutost nasmijala kao tipično staračko pretjerivanje i strahovanje.

Međutim, bakine slutnje su se uskoro obistinile, iako je velika većina vjerovala kako će ih ta bolest zaobići ili kako je riječ o nečemu bezopasnom. Stjepanov otac se šalio: „Onda se tata šali da mi ništa ne brinemo jer taj virus nije lud da dođe u naš kraj, kad smo se mi već toliko raselili da se više nema tko zaraziti!“

Na školskom karnevalu učiteljica s djecom spaljuje „krnju“ kojeg su nazvali Koronavirus, ali to nije pomoglo: virus je stigao u baš svaku europsku državu pa i u Stjepanovu selo i njegovu školu. Svi su se morali suočiti s novim okolnostima koje su iz temelja promijenile sve ono što su smatrali, kako to Amerikanci vole reći: „svojim načinom života“…

Za pretpostaviti kako će koronavirus biti važna književna tema narednih godina i kako nas čeka niz književnih djela na ovu temu, ali je Ivana Ćurić svakako jedna od autorica/autora koja se prva pozabavila temom virusa i utjecajem na dječje živote jer je roman završen pred ljeto 2020. Ona crpi teme iz vlastitog iskustva učiteljice i majke i njena književna reakcija pokazuje njen autorski senzibilitet i pisanje „iz života“. Ono što nam je jedino jasno kada pročitamo ovaj punokrvni, dobro napisan roman za djecu i mladež, kako ovo neće biti zadnje druženje s književnicom Ivanom Ćurić ni sa Stjepanom i ostalim junacima romana Sedmero znatiželjnih.

Mirko Ćurić

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Ćorić, Šimun Šito

Fra Šimun Šito Ćorić (Paoča, nedaleko od Međugorja, 1949.) hrvatski je franjevac i akademik (HAZU BIH), poznati je književnik, psiholog i autor brojnih knjiga literarnoga i znanstvenoga sadržaja. Najplodniji je kantautor među svećenicima u Crkvi u Hrvata s čitavim nizom raznih nosača zvuka. Klasičnu gimnaziju završio je u Dubrovniku, teologiju u Luzernu u Švicarskoj, studij kliničke […]

...

Kesić, Ivica

Ivica Kesić (r. 1966. u Kreševu, od oca Marka i majke Janje rođene Lukić) osnovnu školu je završio u Kreševu, a srednju strojarsko-tehničku u Novom Travniku. U svijetu poezije se pojavio sasvim slučajno, na nagovor prijateljice iz Splita, pjesnikinje i slikarice Julije Stapić, koja je u njem, neznano kako, otkrila pjesnika. Pisati je počeo 2012., […]

...

Bradvica, Ivan

Ivan Bradvica (r. 12. srpnja 1949., u Veljacima kod Ljubuškoga, u Bosni i Hercegovini, od oca Mije i majke Jake) do studijsko školovanje je proveo u Veljacima, Vitini i Ljubuškom. Od 1968. živi u Zagrebu. Završio je studij na Građevinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, diplomirani je inženjer građevinarstva. Nakon studija je upisao poslijediplomski studij iz […]

...
Sva prava pridržana © 2003 - 2021 DRUŠTVO HRVATSKIH KNJIŽEVNIKA HERCEG BOSNE | WEB SITE by IT Sektor HIG d.o.o | Human Invest Group