Dragica Križanac rođena i odrasla u Vitezu (Bosna i Hercegovina), gdje je išla u osnovnu školu, a srednjoškolsko obrazovanje stekla je u Novom Travniku.
Diplomirala je na Filozofskom fakultetu u Sarajevu 1985. na odsjeku za Komparativnu književnost i bibliotekarstvo.
U srednjoj školi i studentskim danima pisala je pjesme, koje su često čitane u Jutarnjem programu Radio Sarajeva.
Od 1992 g. živi u Amsterdamu (Nizozemska), a od umirovljenja i u Hrvatskoj (Trogir).
Majka je dvoje odrasle djece.
Poeziju i prozu je počela pisati još u školskim i studentskim danima. Pjesme su joj objavljivane u to doba na Radio Sarajevu i lokalnim novinama, a kasnije u tiskanim te elektronskim medijima.
Autorica se specijalizirala za kratku priču i poeziju. Suradnica je mnogih književnih časopisa i portala kao naprimjer:
– Večernji list (natječaj Ranko Marinković 2019)
– Kvaka (hrvatski književni časopis i portal)
– Metafora časopis (HR)
- Dunjalučar, književni časopis i portal, Sarajevo.
– Portal književnost.hr
- Portal Hrvatski Glas Berlin (HGB)
- Oslobođenje – Moja BiH, Sarajevo.
- info
- Časopis Diskurs
- Motrišta
Autorica je zastupljena u više od deset (međunarodnih) zbirki poezije i proze.
Članica je HDK HB Mostar
Članica je Hrvatskog Književnog Društva (HKD – Ogranak Zadar)
Na manifestaciji ‘Preprekovo proljeće 2022’ u Novom Sadu osvojila je 1. nagradu za poeziju
sa pjesmom ‘Pogledaj dom svoj anđele’.
Objavila zbirku kratkih priča ‘Katarza’, u izdanju Matice Hrvatske Ogranak Čitluk, 2021
U rujnu 2022 objavljena je druga po redu knjiga autorice pod nazivom ‘Showman’ u suizdanju nakladničke kuće ‘Tonimir’ iz Varaždinskih Toplica i Matice hrvatske.
Autorica sudjeluje na mnogim kulturnim događajima u Nizozemskoj i Hrvatskoj kao i na književnim festivalima diljem Balkana i Europe.
Na Facebooku već šest godina vodi i uređuje književnu grupu ‘Literatura- lijepa riječ’, koja okuplja našu dijasporu iz 31 zemlje, te promovira literaturu, umjetnost i kulturu općenito…
Krizanac piše i na hrvatskom i na nizozemskom jeziku, stapajući zapadnjačku i balkansku tradiciju pripovijedanja te iznoseći nebrojene priče o ženama, manjinama, emigrantima, supkulturama, mladima i globalnim temama. Njezin rad se oslanja na različite kulture i književne tradicije, posebno je osjetljiva na patnje žena u patrijarhalnom društvu . Svojim pisanjem ruši kategorije, klišeje i kulturalne ograde, a uz sve to posjeduje izoštren smisao za crni humor.