Na 25. Đakovačkim susretima hrvatskih književnih kritičara predstavljen Zbornik kritika članova DHK HB i dodijeljena nagrada Julije Benešić

Dobitnici Nagrade Julije Benešić jubilarnih, 25. Đakovačkih susreta hrvatskih književnih kritičara su književna kritičarka, prevoditeljica i znanstvenica Željka Lovrenčić za knjigu kritika “Samo kritično, molim” i kazališna kritičarka Anđela Vidović za niz kritika objavljenih u elektronskim i tiskanim medijima. Lovrenčić je pripala Nagrada Julije Benešić, a Vidović istoimena Povelja uspješnosti.

Nagrade su im prvoga dana Susreta, u četvrtak navečer, u ime organizatora i pokrovitelja manifestacije uručili predsjednik Društva hrvatskih književnika (DHK) Zlatko Krilić, predsjednik Ogranka Matice hrvatske u Đakovu Robert Francem, izaslanik ministrice kulture i medija, dr. Dražen Kušen, te predsjednik Povjerenstva za dodjelu Nagrade i Povelje Susreta, dr. Goran Rem. “Samo kritično, molim!” (Biakova, Zagreb, 2021.) ocijenjena je najboljom knjigom književne kritike u vremenu između lanjskih i ovogodišnjih Susreta, a Povelja uspješnosti dodjeljuje se kritičarima istočnohrvatskog kruga. A organizatori Susreta – Ogranak Matice hrvatske u Đakovu i DHK – Ogranak slavonsko-baranjsko-srijemski Osijek, uz potporu Ministarstva kulture, Grada Đakova i Fonda za kulturu DHK-a, priredili su u đakovačkom Centru za kulturu bogat program, uz brojna književnokritičarska imena, predstavivši i ovaj put dio nove produkcije. Na početku Susretima čestitke na njihovom jubileju i ustrajnosti u promicanju i očuvanju književne kritike.

– Ovom manifestacijom Đakovo već 25 godina stoji na karti književnosti Hrvatske i njezine književne kritike – rekao je Francem. – Okupili smo se da slavimo jednu vrlo rijetku disciplinu jer su književna kritika i književni kritičari rijetke ptice. Književna kritika jedna je od najzahtjevnijih i najnezahvalnijih kategorija – rekao je Krilić. U ime Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata Susretima je na obljetnici čestitala i Katarina Čeliković rekavši kako Susreti njeguju riječ o riječima, a okupljene kritičare pozdravio je i predsjednik DHK-a Herceg-Bosne Ivan Baković. U ime pokrovitelja, Ministarstva kulture i medija, na obljetnici Susretima je čestitao izaslanik ministrice Nine Obuljen Koržinek, dr. Kušen. – Susreti svjedoče o ustrajnom djelovanju književne kritike kao posebnog izričaja u književnosti – rekao je. U nastavku je predstavljen kratki film o početcima Susreta, autora Zlatka Mesića, nakon čega je predstavljen rad i najnovija knjiga Josipa Cvenića “Gradonačelnik u secesiji”. Uz autora, govorili su Vlasta Markasović i Stjepan Tomaš, koji je rekao kako je za Cvenićem 45 godina književnog rada i 20-ak knjiga. Tomaš je podsjetio da je Cvenić bio urednik Književne revije, na njegov rad u Matici hrvatskoj, gdje je, rekao je, ugostio brojne pisce i predstavio brojne knjige. – Matica i Grad duguju mu puno više nego što su se iskazali – rekao je Tomaš. Za Cvenića je rekao da je plodan autor, prisjetio se i njegove radiodrame “Ubij se, Katarina”, eseja, triju zbirki pjesama, četiriju zbirki pripovijedaka, osam romana, nagrada… O Cveniću i najnovijoj knjizi Markasović je govorila kroz razgovor s njim.

Okrugli stol

U nastavku je održan okrugli stol “Hrvatska književna kritika u proteklih 25 godina”, uz sudjelovanje dr. Gorana Rema, dr. Jasne Horvat, dr. Ivana Trojana, Franje Nagulova, Davora Ivankovca, Mirka Ćurića, Srećka Marijanovića, Ivana Sivrića i Ivana Bakovića.

Susreti su nastavljeni u petak u Gradskoj knjižnici, gdje je predstavljen Zbornik XXII (Hrvatska književna kritika u Vojvodini), potom Zbornik XXIII (Hrvatska književna kritika u BiH) i Zbornik XXIV (Dvadeset i pet godina Đakovačkih susreta hrvatskih književnih kritičara). Predstavljene su i knjige Katarine Čeliković “Književnost u zrcalima – ogledi književnosti Hrvata u Vojvodini”, pjesničke zbirke “Stara duša u ruhu avangarde” Helene Mamich i “Orni za vrijeme” Ivana Sivrića te roman “Bezimeni” Srećka Marijanovića. U programu su sudjelovali Ivan Baković, Ivan Sivrić, Srećko Marijanović, Katarina Čeliković, Mirko Ćurić, Helena Mamich. Helena Mamich (sopran), Dario Kustura i duet AH – Sanja Hajduković i Josip Molnar, nastupili su u glazbenom programu Susreta.
Suzana Župan

http://www.glas-slavonije.hr/497187/5/Nagrade-J-Benesic-Zeljki-Lovrencic-i-Andjeli-Vidovic

 

POVJERENSTVO DVADESTPETIH ĐAKOVAČKIH SUSRETA HRVATSKIH KNJIŽEVNIH KRITIČARA,

u sastavu Vlasta Markasović, Franjo Džakula i Goran Rem

IZABRALO JE, IZMEĐU PRISTIGLIH KNJIGA NA OVOGODIŠNJEM NATJEČAJU,

KNJIŽEVNOKRITIČKU KNJIGU

kojoj osnivač i nositelji susreta

dodjeljuju Nagradu Julija Benešića za 2022. godinu

 Povjerenstvo Susreta ove je godine dobilo na uvid četiri knjige pristigle na Natječaj Susreta, a Nagradu dobiva knjiga prevoditeljice, književne kritičarice i hispanoamerikanistice Željke Lovrenčić, naslovljena Samo kritično, molim!

 Na Natječaj su bile pristigle knjige Riječima o riječima predsjednika Društva hrvatskih književnika Herceg-Bosne Ivana Bakovića, u nakladi Matice hrvatske iz Tomislavgrada, Dnevnik čitanja docenta i znanstvenog suradnika na Pekinškom sveučilištu za strane jezike Gorana Đurđevića, u nakladi Durieux, zatim Golubica iz Crnog maslinika izvanredne profesorice iz novije hrvatske književnosti Sveučilišta u Zadru Sanje Knežević, u nakladi Hrvatske sveučilišne naklade Sveučilišta u Zadru te ovdje nagrađenička knjiga Samo kritično, molim! aktualne predsjednice Povjerenstva za književne veze Društva hrvatskih književnika Željke Lovrenčić.

 Knjiga Ivana Bakovića, zbir je tridesetak prikazivačkih tekstova koji bitno čuvaju korpus književnosti autora iz prostora Herceg-Bosne i čine ono što su Susreti nagradili Poveljom prije dvije godine u radu Bakovićega bliskoga kolege Mate Nedića, a Povjerenstvo izražava svoje poštovanje pred takvim učinkom koji implicitno, a i eksplicitno aktivnost stotinu i pedeset autora jednog kulturalno posebno osjetljivog prostora metareflektira i prikazuje, dajući više nego jasnu sliku o tome što je njegov dominantan učinak. Knjiga, pak, Gorana Đurđevića, Povjerenstvu je bila punim i aktivnim te itekako štivom modernosti kakvo nije dostatno nazočno u suvremenoj i to strahovito negativitetu disciplinskih hijerarhizacija izloženoj konstelaciji, pošto je riječ o zaokupljanju arheologijom, antropologijom, ekomunanistikom i poviješću, kako se nazivaju i poglavlja te knjige, ali u žanrovskom smislu nije riječ o književnoj kritici niti kritici, poput briljantnog nagrađenika iz 2020. Tončija Valentića, koja kao svoju radnu građu ili na određeni način pomoćnu ili bitno u aspektu stilistike samog pisma prikaza izlaže – književnost. Treća pristigla knjiga, Sanje Knežević, knjiga je eseja, koji žanrovski ne pripadaju interesu naših Susreta, a riječ je o knjizi koja, što je Povjerenstvu dalo opciju primateljskog lakog čitanja, ambiciozno upotrebljava znanstveni referentni instrumentarij u bavljenju opusom Vesne Parun i podsjetila na opus kojega se ionako nemamo pravo podsjećati nego ga imamo držati u punoj blizini ne samo najosobnijeg nego i temeljnog književnoga povijesnog i obrazovno visoko iščitavanoga estetskog učinka.

 Knjiga koju Susreti ove godine nagrađuju, najdiscipliniranije je iz žanra prikazivačke kritike. Interesi ove knjige se ne kreću Centrom hrvatske književnosti, uz dvije-tri iznimke, uz knjige dvoje-troje autora, dakle je riječ o knjizi interesa za rubove, za afirmaciju onoga što je i samo afirmacija rubova. Stoga, više je nego dragocjeno uočiti dvosmjerne i višesmjerne silnice koje se nalaze u dolasku knjiga južnoameričkih i drugojezičnih konteksta hrvatskih autora (Crna Gora, Australija, Mađarska, Srbija itd), bez obzira u kojoj je mjeri i kojoj udaljenosti njihov prototekstni materijal već prebivao u hrvatskim korijenima ili se pak po prvi puta nalazi u takvoj ekspoziciji, ali sa svojevrsnom jekom hrvatskih kulturnih koordinata ili interesa. U tom je kontakstu zanimljiva i prijevodna književnost, piše u predgovoru Dunja Detoni Dujmić, …Machiedov izbor… Jimenezove lirike te Marunini prijevodi djela bolivijskog književnika japanskog porijekla Pedra Shimosea Kawamure…

 Knjiga je to koja se kreće i interesnim imenovanjem te zaokupljanjem tekstnih učinaka Tomislava Marijana Bilosnića, Borisa Domagoja Biletića, Josipa Cvenića, Božice Brkan, Diane Burazer, Diane Rosandić Živković, Ljerke Car Matutinović, Mladena Machieda, a i drugih suvremenih autora u njihovim ozbiljnim knjigovnim nastojanjima. Knjiga je otvorena predgovorom tinujevićevske nagrađenice za liriku te promišljateljice „bolje polovice književnosti“ Dunje Detoni Dujmić, koja tim pozorom odrađuje i cehovsko-kolegijalni uzvrat za razvidni prikaz Željke Lovrenčić o Dujmićkinoj close readingovskoj, na našim Susretima laureatskoj, knjizi Mala noćna čitanja, hrvatski roman 2011.-2015..

 Poseban pozor Povjerenstvo je posvetilo Lovrenčićkinu izboru prikazati knjigu Josipa Gujaša Đuretina: Mene su ljepote ostavile, gdje je ukazati na maran učinak prireditelja Đuretinovih pjesama Đure Vidmarovića, ali i na kanonsku neupućenost kojom hrvatska književnost toga autora, Gujaša – Đuretina, nije pribrano „ugrabila“ da joj bude nekom vrstom “razlogovskog“ posebnog užića, dapače vrha u tom strateškom polju lirskih istraživanja.

 Željka je Lovrenčić poslala hrvatskoj kulturno-književnoj javnosti zbirku kritika koje su pozitivistički uvijek pozorne, razviđaju temeljne podatke o autorima odnosno njihovim opusima, a iščitavanju se upućuju u temeljnim tematskim fokusacijama. Dio tih kritika zaokuplja se poezijom, dio stručnim ili znanstvenim pristupima književnosti (Tin Lemac o Pupačiću, Sanja Knežević o Bilosniću), a osjetljivost i kompetentna bavljenja u području inokomunikacijskih polja, kada je više jezika i kulturno-književnih konteksta u međusobnom prijenosu svakako je njen velik i kritički zapažen rad.

 Đakovački Susreti hrvatskih književnih kritičara knjigom Željke Lovrenčić dobivaju artikuliran i žanrovski uzorit svezak kritika koje su rad jasnih i relevantnih signala o mjestima na kojima nesumnjivo može prebivati posvećen kritičarski učinak.

 

U Đakovu/Osijeku, 23. lipnja 2022.

Za Povjerenstvo: Goran Rem

 

Sva prava pridržana © 2003 - 2021 DRUŠTVO HRVATSKIH KNJIŽEVNIKA HERCEG BOSNE | WEB SITE by IT Sektor HIG d.o.o | Human Invest Group